Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.31299/hrri.54.2.5

Kvaliteta života osoba u subakutnoj i kroničnoj fazi oporavka nakon moždanog udara

Mirjana Telebuh orcid id orcid.org/0000-0002-4228-3542 ; Zdravstveno veleučilište Zagreb
Mateja Dašek orcid id orcid.org/0000-0001-8813-0480 ; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik
Gordana Grozdek Čovčić orcid id orcid.org/0000-0001-8601-6166 ; Zdravstveno veleučilište Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 7.924 Kb

str. 49-58

preuzimanja: 1.343

citiraj


Sažetak

Moždani udar glavni je uzrok trajne tjelesne onesposobljenosti u svijetu i u Hrvatskoj. Iako najčešće pogađa stariju populaciju, pogađa i velik broj radno sposobnih osoba te se moždani udar smatra ne samo zdravstvenim već i velikim socioekonomskim problemom. Najčešće su posljedice moždanog udara gubitak motoričkih sposobnosti, poteškoće s hodanjem i finom motorikom, a mogu biti prisutni i simptomi umora, problemi s vidom te promjene osobnosti koje utječu na kvalitetu života oboljelih. Oporavak do tri mjeseca nakon moždanog udara smatra se akutnom/subakutnom fazom oporavka, dok se oporavak nakon šest mjeseci smatra kroničnom fazom oporavka nakon moždanog udara. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati kvalitetu života osoba nakon moždanog udara u subakutnoj i kroničnoj fazi oporavka nakon moždanog udara. Za ispitivanje kvalitete života osoba nakon moždanog udara korišten je upitnik Stroke Specific Quality Of Life Scale (SSQOL). U istraživanju je sudjelovalo 60 ispitanika podijeljenih u dvije skupine: 30 ispitanika u subakutnoj fazi oporavka (SF) i 30 ispitanika u kroničnoj fazi oporavka nakon moždanog udara (KF). Rezultati istraživanja pokazali su da su najizraženiji negativni aspekti kvalitete života u području brige o sebi, funkcionalne produktivnosti, društvenog života i osobnosti kod svih ispitanika. Statistički je dokazano da ispitanici u kroničnoj fazi oporavka od moždanog udara pokazuju bolju kvalitetu života od ispitanika u subakutnoj fazi oporavka. Statistički se značajnom pokazala povezanost dobi ispitanika i kvalitete života, no ne i kategorija spola kao ni povezanost broja moždanih udara i kvalitete života. Zaključak je istraživanja da je kvaliteta života osoba koje su preživjele moždani udar narušena najviše smanjenjem brige o sebi, funkcionalnom ovisnosti, društvenom neaktivnosti te problemima osobnosti. Rana rehabilitacija koju provodi multidisciplinaran tim primjenjujući individualan, holistički i funkcionalan pristup mogla bi omogućiti bolju skrb i kvalitetu života nakon moždanog udara.

Ključne riječi

moždani udar; subakutna i kronična faza oporavka; kvaliteta života

Hrčak ID:

215641

URI

https://hrcak.srce.hr/215641

Datum izdavanja:

14.1.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.650 *