Skoči na glavni sadržaj

Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, Vol. 111 No. 1, 2018.

Izvorni znanstveni članak

Castella qui sunt super civitatem Salonitanam

Miroslav Katić ; Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

Puni tekst: hrvatski pdf 20.951 Kb

str. 245-279

preuzimanja: 636

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 20.951 Kb

str. 245-279

preuzimanja: 344

citiraj

Sažetak

U tekstu se obrađuju kasnoantičke utvrde u zaleđu
Salone. One se spominju u nekoliko pisanih povijesnih
izvora: u djelu De bellis Prokopija iz Cezareje,
zatim u jednom necjelovitom kodicilu iz 6. st. gdje
se navode Castella qui sunt super civitatem Salonitanam.
Klis se spominje u 29. i 30. glavi djela De
administrando Imperio Konstantina Porfirogeneta u
kontekstu opisa avaro-slavenskog osvajanja Salone.
On je bio jedna od utvrda podignutih uz rimske ceste
koje su vodile od Salone prema Andetriju (Muć), Osiniju
i Tiluriju. Na istim cestovnim pravcima nalazile
su se utvrde: Klis, Markezina greda, Šutanj, Grubuša
(Decimin), Gradina iznad Kukuzova klanca, Sinj
(Osinij), Trilj (Tilurij). Neke od njih su u podnožjima
imale crkve i ruralna naselja. U drugoj polovici 6. st.
Markezina greda, Šutanj i Gradina iznad Kukuzova
klanca dobivaju “predzid”; riječ je o proteihizmi – karakterističnom
ranobizantskom načinu utvrđivanja. Ove su utvrde nadzirale prilaze Saloni i bile su dio
njezinog obrambenog sustava.

Ključne riječi

Salona; kasnoantičke utvrde; rimske ceste; proteihizma

Hrčak ID:

217259

URI

https://hrcak.srce.hr/217259

Datum izdavanja:

28.12.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.679 *