Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.25234/pv/7716
FENOMEN SECESIONISTIČKIH ZAHTJEVA U DEMOKRATSKIM DRŽAVAMA: SLUČAJ KATALONIJE U USPOREDBI SA ŠKOTSKOM
Mira Lulić
orcid.org/0000-0003-3478-5099
; redovita profesorica na Katedri za međunarodno javno i privatno pravo, Pravni fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Stjepana Radića 13, 31000 Osijek, Republika Hrvatska
Sažetak
U radu je analizirana problematika zahtjeva za odcjepljenjem Katalonije od Španjolske. U prvom dijelu dan je povijesni razvoj katalonskih zahtjeva za samostalnošću i neovisnošću. Nakon toga detaljnije se obrađuje suvremeno doba te su ti secesionistički zahtjevi uspoređeni sa zahtjevima škotskih secesionista. Slijedi sustavan pregled i analiza pravnih propisa Španjolske i to u prvom redu ustavnog prava te drugih, u tome kontekstu, relevantnih odredbi unutrašnjeg pravnog poretka. Osim što se analizira imaju li katalonski secesionisti pravo na samoodređenje (i odcjepljenje) po španjolskim propisima, analizirana je i problematika daju li im to pravo propisi međunarodnog i/ili prava EU-a.
Upravo su zahtjevi za samoodređenjem do odcjepljenja izvan kolonijalnog konteksta prema središnjim vlastima u modernim, demokratskim multietničkim državama postali najzahtjevniji i najkontroverzniji u međunarodnom pravu te su izazvali velike debate među znanstvenicima i stručnjacima. Fenomen secesionističkih pokreta u liberalnim i ekonomski jakim državama tako daju novu dimenziju samoodređenju kao kontinuiranom pravu, pozivanjem na demokratsko pravo izbora i glasanja naroda o pravnoj, političkoj, ekonomskoj i svakoj drugoj budućnosti područja koje naseljavaju. Takvi su primjeri iznimni i rijetki, stoga su važni jer nam daju uvid u pitanje mogu li i kako secesionisti legalizirati i legitimizirati svoje zahtjeve za odcjepljenjem u liberalnim demokracijama.
Ključne riječi
odcjepljenje; samoodređenje; Katalonija; Škotska; EU; međunarodno pravo; ustavno pravo
Hrčak ID:
219712
URI
Datum izdavanja:
30.4.2019.
Posjeta: 2.445 *