Pregledni rad
https://doi.org/10.31664/zu.2019.104.09
Umjetnost u službi generiranja viška vrijednosti – o umjetničkom djelu kao (specifičnom) obliku kapitala
Igor Loinjak
; Akademija za umjetnost i kulturu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Marx je u jednoj od podjela ljudski rad razdvojio na proizvodni i neproizvodni. Kod proizvodnog rada dolazi do stvaranja i akumulacije viška vrijednosti, dok kod neproizvodnog to nije slučaj. U analizi teorije polja Pierre Bourdieu podrazumijeva kako umjetničko djelo samim svojim postojanjem posjeduje vrijednost koja na tržištu generira akumulaciju kapitala. Umjetnički se artefakt u tom smislu smatra rezultatom proizvoljnoga rada. Bourdieu piše kako u intelektualnom (umjetničkom, znanstvenom) polju primat ima simbolički kapital koji je u svakom trenutku moguće konvertirati u ekonomski. Premda proizlazi iz Marxovih teza, Bourdieuov koncept kapitala nije dosljedno utemeljen na marksističkoj ideji eksploatacije viška vrijednosti. Međutim, francuski sociolog priznaje da u osnovi svih kapitala stoji ekonomski kapital jer se svaki drugi kapital može konvertirati u njega, što Bourdieuovu teoriju vraća u okrilje marksističkog ekonomizma. Polja su arene u kojima se sudionici sukobljavaju oko različitih vrsta kapitala, ali ujedno prostori borbe za legitimitet i pravo na monopol. Na temelju uvida u odnos galerista, kustosa i kritičara prema djelima umjetnika nove umjetničke prakse u Hrvatskoj u razdoblju kasnih šezdesetih i u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća, u ovom će se članku razmatrati u kojoj su mjeri Marxove teze o proizvodnom i neproizvodnom radu u korelaciji s Bourdieuovim poimanjem umjetničkog polja i kapitala unutar njega te na koji način umjetnički proizvodi nove umjetničke prakse u današnjem trenutku mogu opravdati svoje postojanje kao produkti proizvoljnog rada.
Ključne riječi
Bourdieu; kapital; Marx; neproizvodni rad; polje; proizvodni rad
Hrčak ID:
223073
URI
Datum izdavanja:
1.7.2019.
Posjeta: 1.962 *