Skoči na glavni sadržaj

Nafta i Plin, Vol. 39 No. 159. - 160., 2019.

Stručni rad

Korištenje resursa geotermalne energije u Republici Hrvatskoj

Dražen Tumara orcid id orcid.org/0000-0002-2798-4797 ; Energetski institut Hrvoje Požar
Slobodan Kolbah ; Geotermalna energija d.o.o.
Mladen Škrlec ; Geotermalna energija d.o.o.
Sanja Živković ; Energetski institut Hrvoje Požar

Puni tekst: hrvatski pdf 1.093 Kb

str. 51-56

preuzimanja: 1.615

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak

U posljednjih nekoliko godina je na području korištenja geotermalne energije u Republici Hrvatskoj došlo do naznaka nešto svijetlije budućnosti. Dvadesetak godina od razrade geotermalnog polja Velika Ciglena s četiri bušotine, nakon ponovljenih proizvodnih testova i izgradnje površinskog sustava, investitor MB Holding je krajem 2018. godine u proizvodnju pustio prvu geotermalnu elektranu u Hrvatskoj čiji ukupni instalirani kapacitet iznosi >16,5 MWe. Zbog ograničenja elektroenergetske mreže i ugovornih ograničenja, trenutno se distribuira 10 MWe. Na sjeverozapadu Republike Hrvatske, u Draškovcu, razvija se inovativna geotermalna elektrana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae. Na geotermalnom polju Zagreb koje je otkrila, razradila i pustila u proizvodnju INA davne 1988. godine, nedavno preuzetog od privatnog investitora GPC Instrumentation Process d.o.o., u sklopu dodatnih istraživanja nabavljena je oprema i uključeni dodatni korisnici kako bi se povećalo korištenje geotermalne energije u svrhu toplinarstva. Tvrtka Geotermalna energija d.o.o. izradila je kompletno projektiranje, nadzor izrade i opremanja prve privatne investicije za izradu duboke geotermalne bušotine u Bošnjacima kraj Županje za potrebe visokotehnološke stakleničke proizvodnje. Detaljne studije za razvoj korištenja geotermalne energije napravljene su za niz lokacija uključujući Karlovac, Babinu Gredu, Viroviticu, općine Šandrovac, Cestica i dr. Također, interes za korištenjem geotermalne energije porastao je u nekoliko toplica poput Varaždinskih Toplica i Velike, a u Bjelovaru je u tijeku bušenje (do nekoliko stotina metara) u svrhu izgradnje novih.
Geotermalna voda se trenutno za kupanje i grijanje prostora te rehabilitacijske svrhe koristi u 18 toplica. Osim u toplicama, geotermalna energija se koristi u toplinarstvu u Topuskom, Zagrebu i Bizovcu te u stakleničkoj proizvodnji povrća (Sv. Nedelja, Bošnjaci i Krapinske Toplice).
Primjena plitke geotermalne energije je u porastu i najviše se koristi u industriji, trgovačkim centrima, hotelima, skladištima, ali i za individualno grijanje stambenih objekata.
Analizom samo utvrđenog potencijala za koje su izdane istraživačke i eksploatacijske dozvole za korištenje geotermalne energije u svrhu proizvodnje električne energije dolazi se do vrijednosti procijenjene moguće instalirane električne snage u iznosu višem od 100 MWe, što je tek manji dio od očekivanih resursa sjeverne Hrvatske. Također, procjene moguće utvrđene instalirane toplinske snage za direktno korištenje, kreću se između 750 do 1300 MWt/godišnje što je ekvivalent 1/4 godišnjeg korištenja prirodnog plina u Hrvatskoj. Preostali veći dio potencijala preostaje za utvrditi našim geolozima i naftašima.

Ključne riječi

geotermalna energija; proizvodnja električne energije; direktno korištenje

Hrčak ID:

227193

URI

https://hrcak.srce.hr/227193

Datum izdavanja:

21.10.2019.

Posjeta: 3.273 *

Publication date: 21 October 2019

Volume: 39

Issue: 159. - 160.

Pages: 51-56

DOI:

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Stručni rad

Categories:

Subject: Professional Paper

Keywords:

Keyword: geotermalna energija

Keyword: proizvodnja električne energije

Keyword: direktno korištenje

Keyword: Hrvatska

Keywords:

Keyword: geothermal energy

Keyword: power production

Keyword: direct use

Keyword: Croatia

Korištenje resursa geotermalne energije u Republici Hrvatskoj

Translated Title (en): Geothermal energy resources use in the Republic of Croatia

[ORCID] Tumara Dražen[1]

Email: dtumara@eihp.hr

 

Energetski institut Hrvoje Požar Energy Institute Hrvoje Požar Savska cesta 163, 10000, Zagreb

[ORCID] Dražen Tumara[1]

Email: dtumara@eihp.hr

 

Energetski institut Hrvoje Požar Energy Institute Hrvoje Požar Savska cesta 163, 10000, Zagreb

[ORCID] Sanja Živković[2]

Email: szivkovic@eihp.hr

 

Energetski institut Hrvoje Požar Energy Institute Hrvoje Požar Savska cesta 163, 10000, Zagreb

[ORCID] Slobodan Kolbah[3]

Email: skolbah@gmail.com

 

Geotermalna energija d.o.o. Geothermal Energy Ltd. Luke Ibrišimovića 9, 10000, Zagreb

[ORCID] Mladen Škrlec[4]

Email: mladen.skrlec@gmail.com

 

Geotermalna energija d.o.o. Geothermal Energy Ltd. Luke Ibrišimovića 9, 10000, Zagreb

Author notes:

Correspondence to: [*] Dražen Tumara, Energetski institut Hrvoje Požar, Savska cesta 163, 10000, Zagreb dtumara@eihp.hr

Abstract

U posljednjih nekoliko godina je na području korištenja geotermalne energije u Republici Hrvatskoj došlo do naznaka nešto svijetlije budućnosti. Dvadesetak godina od razrade geotermalnog polja Velika Ciglena s četiri bušotine, nakon ponovljenih proizvodnih testova i izgradnje površinskog sustava, investitor MB Holding je krajem 2018. godine u proizvodnju pustio prvu geotermalnu elektranu u Hrvatskoj čiji ukupni instalirani kapacitet iznosi >16,5 MWe. Zbog ograničenja elektroenergetske mreže i ugovornih ograničenja, trenutno se distribuira 10 MWe. Na sjeverozapadu Republike Hrvatske, u Draškovcu, razvija se inovativna geotermalna elektrana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae. Na geotermalnom polju Zagreb koje je otkrila, razradila i pustila u proizvodnju INA davne 1988. godine, nedavno preuzetog od privatnog investitora GPC Instrumentation Process d.o.o., u sklopu dodatnih istraživanja nabavljena je oprema i uključeni dodatni korisnici kako bi se povećalo korištenje geotermalne energije u svrhu toplinarstva. Tvrtka Geotermalna energija d.o.o. izradila je kompletno projektiranje, nadzor izrade i opremanja prve privatne investicije za izradu duboke geotermalne bušotine u Bošnjacima kraj Županje za potrebe visokotehnološke stakleničke proizvodnje. Detaljne studije za razvoj korištenja geotermalne energije napravljene su za niz lokacija uključujući Karlovac, Babinu Gredu, Viroviticu, općine Šandrovac, Cestica i dr. Također, interes za korištenjem geotermalne energije porastao je u nekoliko toplica poput Varaždinskih Toplica i Velike, a u Bjelovaru je u tijeku bušenje (do nekoliko stotina metara) u svrhu izgradnje novih. Geotermalna voda se trenutno za kupanje i grijanje prostora te rehabilitacijske svrhe koristi u 18 toplica. Osim u toplicama, geotermalna energija se koristi u toplinarstvu u Topuskom, Zagrebu i Bizovcu te u stakleničkoj proizvodnji povrća (Sv. Nedelja, Bošnjaci i Krapinske Toplice). Primjena plitke geotermalne energije je u porastu i najviše se koristi u industriji, trgovačkim centrima, hotelima, skladištima, ali i za individualno grijanje stambenih objekata. Analizom samo utvrđenog potencijala za koje su izdane istraživačke i eksploatacijske dozvole za korištenje geotermalne energije u svrhu proizvodnje električne energije dolazi se do vrijednosti procijenjene moguće instalirane električne snage u iznosu višem od 100 MWe, što je tek manji dio od očekivanih resursa sjeverne Hrvatske. Također, procjene moguće utvrđene instalirane toplinske snage za direktno korištenje, kreću se između 750 do 1300 MWt/godišnje što je ekvivalent 1/4 godišnjeg korištenja prirodnog plina u Hrvatskoj. Preostali veći dio potencijala preostaje za utvrditi našim geolozima i naftašima.

Translated Abstract

In the last few years, there has been an indication of a brighter future in the field of geothermal energy use in the Republic of Croatia. Twenty years after geothermal field development with four wells, and after repeated production tests and construction of the surface system the first geothermal power plant Velika 1 was put in operation by the investor MB Holding at the very end of 2018. The installed capacity is >16,5 MWe, but distribution, for a moment, is limited to the capacity of the local power grid of 10 MWe due to grid restrictions and contractual restrictions. The innovative advanced geothermal power plant with the internalization of carbon compounds AAT Geothermae is in development in Draškovec, to the NW of the country. At the geothermal field Zagreb, which was discovered, developed and put into production by INA in 1988, recently acquired by private investor GPC Instrumentation Process d.o.o., as part of additional research, equipment was purchased and additional users were included to increase the use of geothermal energy for heating purposes. Company Geotermalna energija d.o.o. has completed the design, supervised the construction and equipment of the first private investment of deep geothermal well in Bošnjaci near Županja for the needs of high-tech greenhouse production. Detailed studies for the development of the use of geothermal energy have been made for a number of locations including Karlovac, Babina Greda, Virovitica, the municipalities of Šandrovac, Cestica etc. Also, the interest for the geothermal energy use has increased in several Spas such as Varaždinske Toplice, Velika and others, and drilling is underway in Bjelovar (up to several hundred meters) for the purpose of building new ones. Geothermal water is currently used in 18 Spas mostly for bathing and space heating and for rehabilitation purposes. In addition to Spas, geothermal energy is used for district heating in three locations: Topusko, Zagreb and Bizovac, and in three several hectares large hydrophone technology greenhouses (Sv. Nedelja, Bošnjaci and Krapinske Toplice). Use of shallow geothermal energy, using ground source heat pumps (engl. Ground Source Heat Pump, GSHP) is on the rise and is mostly used in industry, shopping malls, hotels, warehouses, but also for individual heating of residential buildings. Analysing only the identified potential for which exploration and exploitation licenses have been issued for the use of geothermal energy for the purpose of electricity production, it is estimated that the installed power could exceed 100 MWe, which is only a small part of the expected resources in northern Croatia. Also, estimates of the possible installed direct heat installed thermal capacity range between 750 and 1300 MWt/year, which is equivalent to 1/4 of the annual natural gas use in Croatia. The rest of the potential remains to be determined by our geologists and oil engineers.

Uvod

Geotermalni potencijal Republike Hrvatske prvotno je indiciran s više od 25 prirodnih termalnih izvora koji su poznati još od Rimskog doba, a većina ih je korištena uglavnom u rekreacijske i medicinske svrhe. Ponajviše se nalaze u sjeverozapadnom i središnjem dijelu Republike Hrvatske (hrvatski dio Panonskog bazenskog sustava, HPBS), a nekoliko njih se nalazi i uz obalu Jadranskog mora. Provođenjem naftnogeoloških istraživanja i kasnijom proizvodnjom ugljikovodika, tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća, otkrivene su brojne geotermalne lokacije što je dodatno pomoglo razumijevanju stvarnog geotermalnog potencijala Republike Hrvatske. Puštanje u pogon prve hrvatske geotermalne elektrane u Velikoj Cigleni, zajedno s ne tako davnim osnivanjem Agencije za ugljikovodike te preuzimanjem podataka o nekoliko tisuća napuštenih istraživačkih i eksploatacijskih bušotina rezultirali su povećanim interesom za geotermalnu energiju te povoljnijom investicijskom klimom za geotermalne projekte. Uz podršku novog zakonodavnog okvira, odnosno novog Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i popratnih akata te Studije izvedivosti gospodarenja i poticanja korištenja geotermalne vode u energetske svrhe za potrebe toplinarstva i proizvodnje električne energije koja je u izradi, očekuje se stvaranje povoljnijeg okruženja za povećanje korištenja geotermalne energije u Republici Hrvatskoj.

naftaiplin-51-56-g1.png naftaiplin-51-56-g2.png naftaiplin-51-56-g3.png

References

1 

Napredna geotermalna elektrana s internalizacijom ugljikovih spojeva (2018.) AAT Geothermae:

2 

Bošnjak, R. i suradnici. Program korištenja geotermalne energije-prethodni rezultati i buduće aktivnosti (1998.) Energetski institut Hrvoje Požar

3 

Grad M., Tiira T., ESC Working Group The Moho depth map of the European Plate. Geophys. J. Int. ()

4 

Hurtig E.. Čermak V.. Haenel R.. Zui V. Geothermal atlas of Europe, Working group „Geothermal atlas of Europe“ of the International Heath Flow Commission (Yugoslavia: Ravnik, D., Kolbah, S., Jelić, K., Milovanović, M., Miošić, N., Tomić, S., Rajver, D.; 102-105), () Kartographusher Dienst Potsdam, Hermann Haack Verlagesgesellschaft mbH Gotha

5 

Jurilj Ž., Cazin V. Eksploatacijsko polje geotermalne vode Zagreb i mogućnosti njezinog korištenja (2019.) Nafta i Plin

6 

Kolbah, S., Maljković, D., Salopek, M., Škrlec, M., Tumara, D., Vrbanac, B. , Živković, S. Predinvesticijska studija Geotermalnog polja Karlovac (2017.) Energetski institut Hrvoje Požar

7 

Kolbah, S., Škrlec, M., Gloub, M. Kvantifikacija indiciranog geotermalnog potencijala RH za proizvodnju električne energije (2018.) Inženjerstvo okoliša

8 

Mecenić, M., Kurevija, T , Strpić, K. Sustavni pregled istraživanja i iskorištavanja plitke geotermalne energije na području Hrvatske () Rudarsko-geološko-naftni zbornik Vol. 33 No. 5https://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction

9 

Živković, S., Kolbah, S., Škrlec, M., Tumara D. Geothermal Energy Use, Country Update for Croatia (2019.) European Geothermal Congress 2019. Den Haag

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.