Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31727/gzb.42.5.4

Tradicija proizvodnje i kakvoća crnih vina općine Postira, vinogorja Brač

Ana-Marija Jagatić Korenika orcid.org/0000-0002-4539-2605 ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Nina Buljević ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Ana Jeromel ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Sažetak

Jedna od najstarijih kultiviranih biljaka, vinova loza, od pamtivijeka je prisutna u Dalmaciji pa tako i na otoku Braču gdje prvi nalazi o njenom uzgoju datiraju iz rimskog doba. Danas se loza na otoku, uz nekoliko većih proizvođača i zadruga na južnoj strani, uglavnom uzgaja na manjim površinama za potrebe domaćinstava, a u uzgoju prevladavaju autohtone sorte ´Plavac mali´, ´Pošip´ i ´Vugava´. Cilj ovog rada bio je uz literaturni pregled uvjeta i tradicije proizvodnje vina, odrediti kemijski sastav i kakvoću crnih vina berbe 2018. s područja općine Postira, proizvedenih od autohtonih sorata ´Plavac mali´, ´Babić´, ´Tribidrag´ i ´Ninčuša´ te internacionalnih sorata ´Merlot´ i ´Syrah´. Uz osnovni fizikalno-kemijski sastav, analizirane su koncentracije ukupnih fenola i antocijana te senzorna svojstva- vanjski izgled, miris i okus vina jedanaest proizvođača. Osnovnom fizikalno-kemijskom analizom utvrđene su koncentracije alkohola, ekstrakta i pepela svojstvene crnim vinima južnih vinogorja, a svi uzorci bili su u kategoriji polusuhih vina. Koncentracije ukupnih fenolnih spojeva bile su u rasponu 1813-3628 mgL-1 a ukupnih antocijana 97-318 mgL-1. Senzorna analiza vina potvrdila je intenzivnu obojenost vina kod svih uzoraka uz velike razlike u kakvoći okusa i mirisa.

Ključne riječi

crno vino; otok Brač; ´Plavac mali´; fenolni spojevi; senzorna svojstva

Hrčak ID:

227209

URI

https://hrcak.srce.hr/227209

Datum izdavanja:

31.10.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.128 *