Nursing journal, Vol. 24 No. 3, 2019.
Pregledni rad
https://doi.org/10.11608/sgnj.2019.24.029
Može li se Franklova logoterapija smatrati dijelom procesa liječenja bolesnika u palijativnoj skrbi? Can Frankl’s Logotherapy be considered a Part of the Palliative Care Treatment of Patients?
Zrinka Pranjić Kozlek
orcid.org/0000-0003-2454-0047
; Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra. Zdravstveno veleučilište Zagreb, Mlinarska cesta 38., Republika Hrvatska
Marija Brdarević
; Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, Mlinarska cesta 38, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
Sažetak
Viktor Frankl utemeljitelj je logoterapije. Logoterapija se definira kao liječenje smislom. Liječenje smislom na prvi pogled djeluje neprimjenjivo kada je u pitanju proces primjene tradicionalnih metoda liječenja, pogotovo kada su u pitanju komplicirani dugotrajni medicinski zahvati, Međutim, u sklopu psihološke ili psihijatrijske pomoći oboljelom može se smatrati dijelom liječenja. Psihijatrijski postupci, osim liječenja medikamentima, odnose se i na grupne i individualne terapije kojima je cilj osnažiti bolesnika u osvještavanju i prihvaćanju problema. Logoterapijski pristup može zatvoriti ovaj krug pomažući oboljelom ne samo da prepozna i prihvati problem, nego i da ponovno pronađe smisao života. Gubitak smisla i perspektive Frankl spominje kao uzrok mnogih današnjih bolesti. Besciljnost, očaj i bezvoljnost glavne su emocije s kojima se susreću bolesnici suočeni s teškim dijagnozama. Svaki je bolesnik osoba biološke, socijalne, duhovne i psihičke dimenzije. Cjeloviti pristup liječenju trebao bi uključivati djelovanje na sve osobne aspekte. Prije nego što bolesnik razvije psihološki sindrom uzrokovan suočavanjem s teškim bolestima ili neminovnim ishodima, kada mu je potrebno stručno medicinsko psihijatrijsko liječenje, potrebno je pružiti mu pomoć na svim dimenzijama života. U tome smjeru treba pripremati i medicinsko osoblje koje je u stalnom kontaktu s oboljelim, jer su upravo oni prvi i posljednji u interakciji s bolesnikom te se na njih prenosi najveća odgovornost u cjelovitom pristupu bolesniku kao osobi.
Ključne riječi
antropologija; bolesnik; logoterapija; osoba; psihologija; smisao
Hrčak ID:
230608
URI
Datum izdavanja:
19.12.2019.
Posjeta: 1.516 *