Informatologia, Vol. 40 No. 4, 2007.
Stručni rad
HRVATSKI "BRAIN-DRAIN"
Slobodan Bjelajac
; Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska
Sažetak
Od ukupnog broja od 3,682.826 stanovnika starog 15 i više godina koje je prema popisu iz 2001 godine popisano u Hrvatskoj 254.500 se nalazi na privremenom radu u inozemstvu (6,9%). Još je veći problem od toga što 31.526 stanovnika na radu u inozemstvu (12,38% od ukupnog broja radnika) ima višu ili visoku školsku spremu, što je značajno više nego što je udjel tih djelatnika u ukupnoj populaciji (8,01%). Drugim riječima, Hrvatska, kao srednje razvijena zemlja stvara obrazovni kadar za visoko razvijene zemlje, što je jedan od generatora produbljivanja njezine nerazvijenosti.
Ako se u analizu ide detaljnije, vidjet će se kako je Hrvatska ne samo obrazovni „eldorado „ visoko razvijenih zemalja, već i njihov jako veliki opskrbljivač znanstvenim radnicima, što se u sociologiji znanosti zove „Brain-drain“. Naime, jako veliki broj ovih djelatnika ima doktorat (999) ili magisterij znanosti (1.665), što čini čak 3,2% ukupnog broja stanovnika na privremenom radu u inozemstvu, odnosno 1/7 hrvatskih doktora i magistara znanosti. Analiza pokazuje u kojim su zemljama zaposleni ti hrvatski doktori znanosti (najviše u Sjevernoj Americi i Europi), kakve su njihove temeljne socijalne i demografske karakteristike (ima dva puta više muškaraca nego žena) i koji su temeljni uzroci ovoga hrvatskog „brain-draina“ (loši uvjeti rada na fakultetima, niska osobna primanja, velike studijske grupe i sl.).
Ključne riječi
brain drain; rad u inozemstvu; obrazovanje
Hrčak ID:
21535
URI
Datum izdavanja:
27.12.2007.
Posjeta: 4.292 *