Pregledni rad

Značenje halofilnih bakterija u preradi mesa i ribe

Branimir Mioković ; Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb
Nevijo Zdolec ; Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb

Sažetak

Soljenje, kao najstariji oblik konzerviranja hrane na razvoj mikroorganizama djeluje na način da sol oduzima vodu, a kao posljedica toga je sistiranje rasta, sporuliranje ili ugibanje bakterija. Bakterije koje mogu živjeti u medijima s povećanom količinom soli nazivaju se halofilne bakterije. U okviru ovog rada prikazali smo vrste i značenje halofilnih bakterija u preradi namirnica životinjskog podrijetla.
Vrsta i broj bakterija u soljenim namirnicama različita je, a ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući vrstu hrane, koncentraciju soli, prisutnost drugih soli, uvjete skladištenja (temperatura, način pakiranja) i dr. Kvarenje hrane uzrokovano halofilnim bakterijama očituje se promjenama njezinih organoleptičkih svojstava (promjena boje, pojava sluzi, a ponekad i pojava stranog mirisa i plina). Većina halofilnih mikroorganizama nije patogena za čovjeka, osim bakterija roda Vibrio, Salmonella, Bacill-us, Pseudomonas, Staphylococcus, Clostridium i dr.

Ključne riječi

sol; soljenje; salamurenje; halofilne bakterije

Hrčak ID:

21571

URI

https://hrcak.srce.hr/21571

Datum izdavanja:

15.9.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.323 *