Izvorni znanstveni članak

Spor između Dubrovnika i Venecije 1751–1754

Vesna Miović-Perić orcid.org/0000-0002-1383-4317 ; Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Dubrovnik, Hrvatska

Sažetak

U XVIII stoljeću nastavilo se polagano propadanje kako Osmanlijskog Carstva, tako i Dubrovačke Republike, iako je njeno pomorstvo upravo u ovom periodu doživljavalo privremeni procvat, a gasila se i moć Mletačke Republike. Ovakva situacija pružila je generalnom providuru, kapetanu Zaljeva i kapetanima iz mletačke ratne flote priliku da djeluju na svoju ruku i provode svoju volju. Nakon što su Dubrovčani platili odštetu, a gusar napustio njihovu luku, svako novo nedjelo Mlečana bilo je kao bumerang koji će im se na koncu vratiti. Prihvativši daljnje pritiske Mlečana, sad kad za njih nije bilo opravdanja, kao šansu da se jednom zauvijek riješe plaćanja »tranzita«, mletačkog svojatanja Sušca, te problema koje su Mlečani pravili sijekući dubrovačke šume i ometajući ribolov i lov na koralje u dubrovačkim vodama, Dubrovčani su se nakon svakog novog prekršaja uporno obraćali sultanu i bosanskom paši zasipajući ih iscrpnim svjedočanstvima emina. Porta, umorna od prepirki baila i dubrovačkih poslanika, prebacila je svu odgovornost na bosanskog pašu, jer njegovo namjesništvo graniči s Dubrovačkom Republikom i mletačkim posjedima. Na koncu, i na Dubrovčane je došao red da likuju. Treće rješenje, doneseno u Travniku, pa će ubuduće biti poznato pod imenom »Travnički sporazum«, išlo je u svemu njima na ruku.

Ključne riječi

Dubrovnik; Dubrovačka Republika; sukob; 18. stoljeće; gusari

Hrčak ID:

240895

URI

https://hrcak.srce.hr/240895

Datum izdavanja:

30.6.1991.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.423 *