Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17113/ftb.58.03.20.6662
Listovi tršlje (Pistacia lentiscus L.) kao izvor biološki aktivnih spojeva: utjecaj lokacije, fenološke faze i ekstrakcijskog otapala na udjel fenola
Sanja Dragović
orcid.org/0000-0003-0694-5905
; IREKS AROMA Ltd., Trešnjevka 24, 10450 Jastrebarsko, Croatia
Verica Dragović-Uzelac
orcid.org/0000-0002-4179-3727
; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia
Sandra Pedisić
orcid.org/0000-0002-5491-0128
; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia
Zrinka Čošić
orcid.org/0000-0003-2343-930X
; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia
Maja Friščić
orcid.org/0000-0001-9404-2209
; Faculty of Pharmacy and Biochemistry, University of Zagreb, Schrottova 39, 10000 Zagreb, Croatia
Ivona Elez Garofulić
orcid.org/0000-0001-5817-161X
; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia
Zoran Zorić
orcid.org/0000-0002-9386-374X
; Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Pozadina istraživanja. Tršlja (Pistacia lentiscus L.) je zimzeleni grm iz porodice Anacardiaceae, rasprostranjen u mediteranskim zemljama, gdje se koristi u narodnoj medicini. Dosadašnja istraživanja ekstrakata lista, stapke, ploda i korijena P. lentiscus pokazuju da biljka sadržava veliku koncentraciju sekundarnih metabolita (flavonoida, fenolnih kiselina i tanina), što upućuje na zaključak da ima izvrstan biološki potencijal. Stoga je svrha ovoga rada bila procijeniti utjecaj okolišnih čimbenika i vrste ekstrakcijskog otapala na koncentraciju fenola u listu tršlje uzgojene na četiri različite lokacije duž Jadranske obale (Barbariga, Lun, Hvar i Vela Luka) tijekom tri fenološke faze (faze cvatnje, ranog ploda i zrelog ploda).
Eksperimentalni pristup. Budući da listovi tršlje sadržavaju fenolne spojeve koji se razlikuju po strukturi i kemijskim svojstvima, ispitivanje etanolnih i metanolnih ekstrakata provedeno je visokodjelotvornom tekućinskom kromatografijom (HPLC) s UV-Vis PDA detektorom. Fenolni spojevi su identificirani usporedbom retencijskih vremena i dobivenih spektara s odgovarajućim standardima pri 280 i 340 nm.
Rezultati i zaključci. U svim su uzorcima određene koncentracije fenolnih kiselina i flavonol glikozida, dok je koncentracija katehina određena samo u metanolnim ekstraktima. Prevladavajući fenolni spoj bila je 5-O-galoilkininska kiselina, zatim su slijedili monogaloil-glukoza, 3,5-di-O-galoilkininska kiselina, 3,4,5-tri-O-galoilkininska kiselina i galna kiselina. Dominantni flavonol glikozid bio je miricetin-3-O-ramnozid, zatim miricetin-3-O-glukozid, miricetin-3-O-glukuronid, kvercetin-3-O-ramnozid i derivat flavonol glikozida. Rezultati pokazuju da masene koncentracije navedenih spojeva variraju ovisno o fenološkoj fazi, lokaciji i korištenom otapalu. Najveće masene koncentracije fenola utvrđene su u uzorcima lista tršlje ubranim na lokaciji Hvar te ekstrahiranim s 80 %-tnom otopinom metanola. Najveće masene koncentracije ukupnih fenola pronađene su u uzorcima lista tršlje ubranim tijekom fenološke faze cvatnje, a ukupnih flavonoida u uzorcima lista tršlje ubranim tijekom fenološke faze ranog ploda.
Novina i znanstveni doprinos. Dobiveni rezultati omogućuju bolje razumijevanje fenolnog sadržaja vrste P. lentiscus, što može potaknuti daljnja ispitivanja valorizacije lista tršlje kao farmaceutskog pripravka ili hrane s dodanom vrijednošću.
Ključne riječi
listovi tršlje; lokacija; fenološka faza; koncentracija fenola; ekstrakcijsko otapalo
Hrčak ID:
245680
URI
Datum izdavanja:
30.10.2020.
Posjeta: 2.590 *