Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2020.59.04.06

Čimbenici povezani s depresijom u bolesnika sa shizofrenijom

Boris Golubović ; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia; Department of Psychiatry, Clinical Centre of Vojvodina, Novi Sad, Serbia
Zoran Gajić ; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia; Department of Psychiatry, Clinical Centre of Vojvodina, Novi Sad, Serbia
Olga Ivetić ; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia; Department of Psychiatry, Clinical Centre of Vojvodina, Novi Sad, Serbia
Jovan Milatović ; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia; Department of Psychiatry, Clinical Centre of Vojvodina, Novi Sad, Serbia
Petar Vuleković ; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia; Department of Neurosurgery, Clinical Centre of Vojvodina, Novi Sad, Serbia
Đula Đilvesi ; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia; Department of Neurosurgery, Clinical Centre of Vojvodina, Novi Sad, Serbia
Sonja Golubović ; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia; Clinical Centre of Vojvodina, Novi Sad, Serbia
Filip Vrban ; Department of Neurosurgery, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia; University of Health Applied Sciencies, Zagreb, Croatia
Ante Subašić ; Department of Neurosurgery, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Lukas Rasulić orcid.org/0000-0002-5674-0425 ; University of Belgrade, Faculty of Medicine, Belgrade, Serbia; Division of Peripheral Nerve Surgery, Functional Neurosurgery and Pain Management Surgery, Department of Neurosurgery, Clinical Center of Serbia, Belgrade, Serbia

Sažetak

Cilj ovoga rada bio je analizirati čimbenike rizika prisutne u shizofrenih bolesnika s depresivnom simptomatologijom.
Uzorak se sastojao od 76 ispitanika s dijagnozom shizofrenije. U studiji smo koristili Ljestvicu za procjenu pozitivnog i
negativnog
sindroma kod shizofrenije (PANSS) i Kalgarijsku ljestvicu depresije. Procjenjuje se da je učestalost depresije 30%.
Prosječni rezultati na negativnoj podljestvici PANSS-a bili su značajno veći u bolesnika sa shizofrenijom i depresijom u
usporedbi
s kontrolnom skupinom (U=3,64, p=0,00), kao i na općoj psihopatološkoj ljestvici (U=4,91, p=0,00). Socio-demografski
čimbenici identificirani su kao važni čimbenici (p<0,05). Osobni i okolišni čimbenici, kao što su usamljenost, neposredna
društvena okolina, socijalna potpora i izolacija statistički se značajno razlikuju među skupinama (p<0,05). Postoji
korelacija između slabe usklađenosti s psihofarmakoterapijom, povećanog broja hospitalizacija, kao i kraćeg razdoblja remisije
s težinom kliničke slike (p<0,05). Budući da je prisutnost ovih čimbenika povezana s depresijom u shizofreniji, njihovo
rano otkrivanje u kliničkoj praksi je od vitalnog značenja za pravodobno sprječavanje razvoja depresivne simptomatologije.

Ključne riječi

Shizofrenija; Depresija; Sociodemografski čimbenici

Hrčak ID:

253737

URI

https://hrcak.srce.hr/253737

Datum izdavanja:

1.12.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.981 *