Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17794/rgn.2021.3.3

DUBINA PROMJENE TERMOKLINA NA OTOKU SUMBA NA TEMELJU PLANKTONSKIH SKLOPOVA FORAMINIFERA I NJEGOVE IMPLIKACIJE NA EUTROFIKACIJU OD POSLJEDNJE DEGLACIJACIJE (~ 18 ka BP): PRELIMINARNA STUDIJA

Ryan Dwi Wahyu Ardi orcid.org/0000-0002-2037-9287 ; Geological Engineering Study Program, Faculty of Earth Science and Technology, Institut Teknologi Bandung, Jl. Ganesha No. 10 Bandung 40132; Agrotechnology Study Program, Faculty of Science and Technology, Universitas Nahdlatul Ulama Purwokerto, Jl. Sultan Agung No. 42 Purwokerto 53144
Aswan Aswan ; Geological Engineering Study Program, Faculty of Earth Science and Technology, Institut Teknologi Bandung, Jl. Ganesha No. 10 Bandung 40132
Khoiril Anwar Maryunani ; Geological Engineering Study Program, Faculty of Earth Science and Technology, Institut Teknologi Bandung, Jl. Ganesha No. 10 Bandung 40132
Eko Yulianto ; Research Center for Geotechnology, Indonesian Institute of Sciences, Jl. Sangkuriang Kompleks LIPI Bandung 40135 https://orcid.org/0000-0002-4417-5852 (PSP)
Purna Sulastya Putra orcid.org/0000-0002-4417-5852 ; Geological Engineering Study Program, Faculty of Earth Science and Technology, Institut Teknologi Bandung, Jl. Ganesha No. 10 Bandung 40132; Research Center for Geotechnology, Indonesian Institute of Sciences, Jl. Sangkuriang Kompleks LIPI Bandung 40135 https://orcid.org/0000-0002-4417-5852 (PSP)
Septriono Hari Nugroho orcid.org/0000-0001-5501-3608 ; Geological Engineering Study Program, Faculty of Earth Science and Technology, Institut Teknologi Bandung, Jl. Ganesha No. 10 Bandung 40132; Research Center for Geotechnology, Indonesian Institute of Sciences, Jl. Sangkuriang Kompleks LIPI Bandung 40135 https://orcid.org/0000-0002-4417-5852 (PSP)

Sažetak

Područje ispitivanja nalazi se uz otok Sumba, a promjene dubine termokline (DOT) u ovoj regiji nisu dobro poznate u usporedbi s Timorskim morem. Zajednice planktonskih foraminifera korištene su za prepoznavanje DOT-a i promjene paleoproduktivnosti u jezgrama prikupljenim s jugozapadne Sumbe (ST08) i iz tjesnaca Sumba (ST12, ST13 i ST14). Ova studija sugerira da su tisućljetne promjene u režimu australsko-indonezijskoga monsuna (AIM) bile glavni čimbenik DOT promjena na jugozapadu Sumbe i tjesnaca Sumba nakon posljednje deglacijacije, što je stvorilo suprotne uvjete u odnosu na Timorsko more. Učinak poput južnih oscilacija El Niño (ENSO) i dipola Indijskoga oceana (IOD) sličnih DOT promjenama naznačen je samo oko kasnoga holocena, dok su promjene indonezijskoga protoka (ITF) utjecale samo na istočni tjesnac Sumba oko srednjega i kasnoga holocena. Produbljavanje termokline usko je povezano s poboljšanjem AIWM (AISM), El Niñom (La Niñom) i pozitivnim (negativnim) IOD-om. Poboljšanje paleoproduktivnosti nije bilo povezano samo s jačanjem DOT-a, već i s većom dostupnošću hranjivih sastojaka zbog povećanoga donosa slatke vode rijekama. Promjene u prirodi podignute vodene mase također su utjecale na promjene u paleoproduktivnosti.

Ključne riječi

Australsko-indonezijski monsun; primijenjena mikropaleontologija; indonezijski protok; Mali Sundski otoci; paleoceanografija

Hrčak ID:

259502

URI

https://hrcak.srce.hr/259502

Datum izdavanja:

23.6.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.134 *