Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22586/pp.v40i60.13263
Epidemije kuge i zdravstvena kultura u Šibeniku u kasnom srednjem vijeku
Zoran Ladić
orcid.org/0000-0003-1006-2021
Sažetak
U radu se razmatra problematika pojava epidemije kuge u šibenskoj komuni tijekom kasnoga srednjeg vijeka, a osobito u 15. stoljeću. Nastojalo se pokazati da su kužne epidemije u 15. stoljeću harale Šibenikom i komunalnim distriktom znatno češće nego što se dosad smatralo. Također se iznose podaci o mjerama zdravstvene zaštite i higijene koje su središnje mletačke i komunalne šibenske vlasti poduzimale radi sprječavanja širenja te gušenja kužnih epidemija, posebno unutar gradskih zidina. Raščlamba pokazuje da su u šibenskoj komuni u 15. stoljeću kužne epidemije kontinuirano izbijale, a u nekim slučajevima trajale su u razdobljima od dvije i tri godine. Izvori, među kojima se ističu brojni bilježnički spisi, a osobito razni oblici posljednjih volja i inventari dobara, statut i njegove reformacije te dukale središnjih mletačkih vlasti ili reformacije odnosno odredbe komunalnih vlasti, upućuju na to da je šibenska komuna u borbi protiv kužnih epidemija djelovala u skladu s onovremenim europskim zdravstveno-higijenskim i medicinskim standardima. Oboljeli od kuge, kao i članovi njihovih obitelji, stavljani su u izolaciju, najčešće u sela u komunalnom distriktu, bogatije stanovništvo napuštalo je grad odmah po pojavi kuge, komunalne vlasti sprječavale su mobilnost u smislu kretanja stanovništva sela prema gradu, ali i obrnuto, u čemu su veliku ulogu imali pripadnici mletačkih plaćeničkih postrojbi koji su na gradskim vratima sprječavali bilo kakav nedopušteni ulazak u grad ili izlazak iz njega. U komuni je ustrojena karantena, a u ubožnicama i leprozorijima tijekom osobito mortalitetnih epidemija pružana je skrb oboljelima. Komunalne vlasti donosile su odluke o zabrani ukopa na pojedinim crkvenim grobljima unutar grada te neposredan kontakt sudionika u ceremoniji pokopa s tijelom preminule i okužene osobe, najčešće iskazivanjem emocija ljubljenjem tijela. Konačno, o velikom naporu i relativno modernom zdravstvenom pristupu u nastojanju da se pojava spriječi ili barem izolira, u gradu je tijekom cijeloga 15. stoljeća djelovao velik broj apeninskih i dalmatinskih, od komune odlično plaćenih, liječnika i kirurga, ali i ranarnika, travara i prodavača mirodija.
Ključne riječi
Dalmacija; šibenska komuna; kasni srednji vijek; kužne epidemije; zdravstvo
Hrčak ID:
260937
URI
Datum izdavanja:
19.7.2021.
Posjeta: 1.508 *