Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31953/sz.48.1.1

GLAGOLJICA I ĆIRILICA PLODOVI SU DVIJU ODVOJENIH BIZANTSKIH MISIJA MEĐU SLAVENIMA

Mile Bogović


Puni tekst: hrvatski pdf 1.377 Kb

verzije

str. 7-28

preuzimanja: 608

citiraj


Sažetak

Obično se govori i piše da su glagoljica i ćirilica u svojim početcima vezane uz Moravsku misiju čiji su glavni protagonisti bili Konstantin-Ćiril i njegov brat Metod. Autor ovog teksta smatra da je svako od tih dvaju pisama vezano uz jednu od dvije različite misije u različite prostore i u različito vrijeme. Glagoljica je nastala u početcima pokrštavanja Slavena u Hrvatskoj (Bizantskoj Dalmaciji) i krajevima oko Soluna (Makedoniji), a ćirilica je vezana uz djelovanje Svete braće Ćirila i Metoda u vrijeme Moravske misije (863. – 885.). Oba pisma djelo su iste bizantske misionarske škole, ali je glagoljica nastala ranije i to iz čisto misijskih potreba, a ćirilica je nastala u vrijeme jake državno-političke ekspanzije Bizanta među Slavenima u vrijeme "velikog bizantskog decenija" (870. – 880.). U vrijeme velikog Raskola (1054.) Rim će tražiti od glagoljaša na području svoje jurisdikcije u Hrvatskoj da prihvate rimski ili latinski obred. U Makedoniji je glagoljica izgubila svaku podršku i svuda je uzmicala pred ćirilicom te je u 12. stoljeću sasvim nestala u bizantskom obredu. Budući da su oba pisma nastala za isti (slavenski) jezik, pod jezičnim vidom nastavljene su među njima veze, što se primijeti u glagoljičkim i ćiriličkim tekstovima.

Ključne riječi

glagoljica; ćirilica; obredi; misionarske škole; Raskol 1054.; Bizantska Dalmacija; Makedonija

Hrčak ID:

265103

URI

https://hrcak.srce.hr/265103

Datum izdavanja:

15.11.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.419 *