Stručni rad

Učestalost depresije kao komorbiditeta kod ovisniika o alkoholu s obzirom na spol

Kristian Muškardin ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za psihijatriju, Zavod za urgentnu psihijatriju s intenzivnom njegom
Tanja Grahovac Juretić orcid.org/0000-0002-8508-6688 ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za psihijatriju, Zavod za psihološku medicinu; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Katedra za psihijatriju i psihološku medicinu
Fadil Habibović orcid.org/0000-0002-1784-1450 ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za psihijatriju; Zavod za urgentnu psihijatriju s intenzivnom njegom
Klementina Ružić orcid.org/0000-0002-4696-5102 ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za psihijatriju, Zavod za urgentnu psihijatriju s intenzivnom njegom; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Katedra za psihijatriju i psihološku medicinu
Aleksandra Stevanović ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za psihijatriju; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Katedra za psihijatriju i psihološku medicinu; Sveučilište u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija
Elizabeta Dadić-Hero ; Dom zdravlja Primorsko-goranske županije; Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju

Sažetak

Alkoholizam se odnosi na svaku konzumaciju alkohola koja negativno utječe na psihičko i fizičko zdravlje
pojedinca. Kronična je i recidivirajuća bolest, sve češća u mlađoj populaciji. Poznati komorbiditet
alkoholizmu je depresija. Depresija je sekundarno stanje, odnosno posljedica alkoholizma. Zlouporaba
alkohola povezana je s težom kliničkom slike depresije.
Cilj rada je ispitati učestalost depresije kao komorbiditeta u osoba koje se liječe radi ovisnosti o alkoholu,
te ispitati odnos komorbiditeta i sociodemografskih obilježja i korištenih mjera liječenja.
Ispitanici i metode: u istraživanju je sudjelovao 481 ispitanik. Rad je o bolesnicima koji su liječeni na
Klinici za psihijatriju KBC Rijeka. Metoda istraživanja je retrospektivna. Prikupljeni podaci uključivali su
dob, spol, radni status, komorbidne psihijatrijske dijagnoze, te učestalost hospitalizacija i ambulantnih
pregleda. Analiza podataka napravljena je za 445 osoba s nekom od dijagnoza iz spektra alkoholizma, u
rasponu od F10.0 do F10.7. Raspon dobi ispitanika je između 23 i 83 godine, a prosječna dob 54,6 godina.
Rezultati: Bolničko liječenje prisutno je kod 34,3% muškaraca i 40% žena. Prisustvo bolničkoga liječenja
ne razlikuje se statistički značajno s obzirom na spol. Svaka druga žena (51,2%) ima barem jedan dolazak u
dnevno-bolnički program u odnosu na svakog trećeg muškarca (35%). Žene imaju statistički značajno veći
broj dolazaka u dnevno-bolničke programe u odnosu na muškarce. Najučestalija dijagnoza je srednje teška
depresivna epizoda koja je prisutna kod 41,8% bolesnika.
Zaključak: Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da je depresija kao komorbiditet alkoholizmu
češća kod žena nego kod muškaraca. Ispitanici koji imaju depresiju u komorbiditetu s alkoholizmom ne
razlikuju se prema dobi, te obrazovnom i radnom statusu u odnosu na ispitanike bez depresije u komorbiditetu.
Žene s dijagnozom depresivnog poremećaja imaju zabilježeno više dolazaka u dnevno – bolničke programe,
u odnosu na muškarce.

Ključne riječi

alkoholizam; depresija; komorbiditet; spol

Hrčak ID:

272392

URI

https://hrcak.srce.hr/272392

Datum izdavanja:

10.2.2022.

Posjeta: 1.394 *