Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.31727/gzb.45.3.2

Mogućnosti primjene mikoriznih gljiva u ekološkoj poljoprivredi

Ivan Širić orcid id orcid.org/0000-0003-0560-181X ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Valentino Držaić ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Tiana Friganović ; Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 236 Kb

str. 12-20

preuzimanja: 903

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Mikoriza predstavlja simbiozu između gljive i biljke pri čemu gljiva od biljke dobiva organske tvari sintetizirane putem fotosinteze, a biljka uz pomoć hifa gljiva lakše absorbira vodu i hraniva. Primjena mikorize u poljoprivredi ima brojne prednosti – omogućava uzgoj bilja u tlima nepovoljnih karakteristika, poboljšava ishranu bilja, mineralizaciju organske tvari, efikasnije iskorištavanje fosfora i dušika, povećava otpornost kultura na stres presadnje, suše i soli, teške metale u tlu i patogene te povećava prinos i kvalitetu. Primjena mikorize u ekološkom uzgoju je sve više zastupljena u praksi, osobito u proizvodnji plodovitog povrća, u maslinarstvu i vinogradarstvu. Arbuskularno-mikorizne gljive za koje se smatra da mogu zamijeniti gnojiva i biocide koji nisu dopušteni u ekološkim sustavima proizvodnje imaju veliku mogućnost primjene u ekološkoj poljoprivredi. Osim što se upotrebom gljiva kao biofertilizatora postiže održavanje ili poboljšavanje plodnosti tla, promiče se ekološka proizvodnja hrane koja predstavlja cjeloviti sustavan pristup poljoprivredi, koji potiče kontinuirane inovacije na gospodarstvima, a u svrhu okolišnog, društvenog i ekonomskog boljitka. Primjena mikoriznih gljiva u svim segmentima ekološke proizvodnje ima veliki potencijal u budućnosti u Republici Hrvatskoj i u svijetu.

Ključne riječi

mikoriza; gljiva; održiva poljoprivreda; ekologija

Hrčak ID:

276124

URI

https://hrcak.srce.hr/276124

Datum izdavanja:

14.6.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.001 *





This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.