Izvorni znanstveni članak
Hrvatskoćirilični rukopis kao spomenik hrvatske jezičnopovijesne i kulturne baštine
Ivica Vigato
; Sveučilište u Zadru
Sažetak
Državni arhiv u Zadru u fondu Mletački dragoman čuva mnoge rukopise pisane
hrvatskom ćirilicom. Mnogi od tih spisa odnose se na korespondenciju između
mletačke i osmanske vlasti o pograničnim incidentima na tadašnjoj mletačkoturskoj
granici. Za potrebe ovoga rada iz spomenutoga fonda izabran je spis pohranjen
u kutiji br. 10. na poziciji 57/87 iz 1680. godine kojim gračački kapetan
Muharem Gešain izvještava zadarskoga generala o incidentu koji su prouzročili
Udbinjani otevši troje djece i stoku. Iz rukopisa se također doznaje kako je ovo
odmazda za postupak Vinjerčana koji su prethodno Udbinjanima na pašnjacima
Velebita i u području Krupe iznad Žegara pomorili i oteli stoku. Riječ je o
razdoblju nakon Kandijskoga rata u kojem je Venecija proširila svoje posjede u
Dalmaciji (Linea Nani), a unutar Mletačke Republike našla su se i neka mjesta zadarskoga
zaleđa koja se spominju u dokumentu. Ovaj hrvatskoćirilični rukopis
poslužio je autoru da prouči grafolingvističke, fonološke, morfološke, sintaktičke
i leksičke posebnosti, uobičajene u neposrednoj komunikaciji predstavnika vlasti
tadašnjih dviju država. Jezična analiza pružila je autoru priliku da barem u nekim
segmentima predoči kulturološke osobitosti ljudi zadarskoga zaleđa u razdoblju
čestih mletačko-turskih sukoba i ratova. Također, na primjeru ovoga rukopisa autor
želi pokazati kako je svaki spis pohranjen u arhivima naša kulturna baština.
A da bi ta baština zaista bila naša, moramo je poznavati, razumjeti i od nje učiti.
Ključne riječi
Zadarsko zaleđe; hrvatska ćirilica; jezične značajke; kulturološke značajke; 17. stoljeće.
Hrčak ID:
278885
URI
Datum izdavanja:
8.6.2022.
Posjeta: 522 *