Skoči na glavni sadržaj

Glasnik Zaštite Bilja, Vol. 44. No. 6., 2021.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31727/gzb.44.6.4

Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse

Ivana Varga orcid id orcid.org/0000-0003-2985-8599 ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište J. J. Strosmyera u Osijeku, Hrvatska
Danijela Hanžek ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište J. J. Strosmyera u Osijeku, Hrvatska
Vladimir Zebec ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište J. J. Strosmyera u Osijeku, Hrvatska
Manda Antunović ; Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište J. J. Strosmyera u Osijeku, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 788 Kb

str. 32-41

preuzimanja: 450

citiraj

Preuzmi JATS datoteku

Sažetak

Cilj ovog rada bio je analizirati provedenu zaštitu u suzbijanju pjegavosti lista šećerne repe (Cercospora beticola Sacc.) te prikazati ostvaren prinos i kvalitetu šećerne repe u petogodišnjem razdoblju (2016. – 2020.). U analiziranom razdoblju prvo tretiranje fungicidom provodilo se zbog prevencije već u prvoj ili drugoj dekadi lipnja. Ovisno o vegetacijskoj sezoni, zaštita je provedena u 4 (2016. – 2018.) ili 5 navrata (2019. i 2020.). Razmak između tretiranja je bio između 14 i 20 dana. Zadnje tretiranje provelo se krajem prve dekade kolovoza. U svakom tretiranju fungicidima korištena je kombinacija organskih sistemičnih fungicida i sredstava na bazi bakra (bakreni oksiklorid) što se pokazalo uspješnim u očuvanju lisne rozete. Prinos korijena šećerne repe iznosio je prosječno 74,4 t/ha, a sadržaj šećera u korijenu 15,86%. Najveći prinos korijena bio je 2016. godine (80,8 t/ha), kada je zaštita od gljivice Cercospora beticola bila provedena u 4 navrata. Najmanji prinos i sadržaj šećera ostvaren je 2019. godine, (65,2 t/ha i 12,24%), jer je nakon tuče u srpnju šećerna repa retrovegetirala.

Ključne riječi

Cercospora beticola; šećerna repa; prinos; kvaliteta; vremenske prilike

Hrčak ID:

267634

URI

https://hrcak.srce.hr/267634

Datum izdavanja:

15.12.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 837 *

License (open-access, http://creativecommons.org/licenses/by/2.5/):

Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International License.

License (open-access):

Ovo je članak s otvorenim pristupom distribuiran pod uvjetima licence Creative Commons Attribution, koji dopušta neograničenu upotrebu, distribuciju i reprodukciju u bilo kojem mediju, pod uvjetom da se izvorno djelo pravilno citira.

License (open-access):

This is an open-access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution License, which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.

Date received: 24 November 2020

Date accepted: 5 March 2021

Publication date: 14 December 2021

Volume: 44

Issue: 6

Pages: 32-41

DOI: 10.31727/gzb.44.6.4

Article Information (continued)

Categories:

Subject: Izvorni znanstveni članak

Categories:

Subject: Research-article

Keywords:

Keyword: Cercospora beticola

Keyword: šećerna repa

Keyword: prinos

Keyword: kvaliteta

Keyword: vremenske prilike

Keywords:

Keyword: Cercospora beticola

Keyword: sugar beet

Keyword: yield

Keyword: quality

Keyword: weather conditions

Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse

Translated Title (en): Control of Cercospora leaf spot – an example of disease management practices

Ivana Varga[1]

Email: ivana.varga@fazos.hr

Danijela Hanžek[1]

Email:

Vladimir Zebec[1]

Email:

Manda Antunović[1]

Email:

 

[1] Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište J. J. Strosmyera u Osijeku, Hrvatska

Abstract

Cilj ovog rada bio je analizirati provedenu zaštitu u suzbijanju pjegavosti lista šećerne repe (Cercospora beticola Sacc.) te prikazati ostvaren prinos i kvalitetu šećerne repe u petogodišnjem razdoblju (2016. – 2020.). U analiziranom razdoblju prvo tretiranje fungicidom provodilo se zbog prevencije već u prvoj ili drugoj dekadi lipnja. Ovisno o vegetacijskoj sezoni, zaštita je provedena u 4 (2016. – 2018.) ili 5 navrata (2019. i 2020.). Razmak između tretiranja je bio između 14 i 20 dana. Zadnje tretiranje provelo se krajem prve dekade kolovoza. U svakom tretiranju fungicidima korištena je kombinacija organskih sistemičnih fungicida i sredstava na bazi bakra (bakreni oksiklorid) što se pokazalo uspješnim u očuvanju lisne rozete. Prinos korijena šećerne repe iznosio je prosječno 74,4 t/ha, a sadržaj šećera u korijenu 15,86%. Najveći prinos korijena bio je 2016. godine (80,8 t/ha), kada je zaštita od gljivice Cercospora beticola bila provedena u 4 navrata. Najmanji prinos i sadržaj šećera ostvaren je 2019. godine, (65,2 t/ha i 12,24%), jer je nakon tuče u srpnju šećerna repa retrovegetirala.

Translated Abstract

The aim of this study was to assess the applied fungicides in the control of Cercospora leaf spot, CLS (Cercospora beticola Sacc.), and to analyse sugar beet yields and quality in the five-year period (2016- 2020). In the analysed period, the first preventive fungicide application was carried out in the first or second decade of June. Regardless of the growing season, treatments were carried out on 4 (2016 - 2018) or 5 treatments (2019 and 2020). The interval between treatments was from 14 to 20 days. The last treatment was carried out at the end of the first decade in August. A combination of organic systemic fungicides and copper-based agents (copper oxychloride) was used in each treatment, which has been shown to be successful in preserving sugar beet leaves free of CLS. The average yield of sugar beet root was 74.4 t/ ha, while sugar content in the root 15.86%. The highest root yield was achieved in 2016 (80.8 t/ha), when protection against CLS was carried out on 4 applications. The lowest yield and sugar content were achieved in 2019 (65.2 t/ha and 12.24%), because after the hail in July, re-growth of sugar beet leaves occured.

This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.