Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31727/gzb.44.6.4
Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse
Ivana Varga
orcid.org/0000-0003-2985-8599
; Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište J. J. Strosmyera u Osijeku, Hrvatska
Danijela Hanžek
; Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište J. J. Strosmyera u Osijeku, Hrvatska
Vladimir Zebec
; Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište J. J. Strosmyera u Osijeku, Hrvatska
Manda Antunović
; Fakultet agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište J. J. Strosmyera u Osijeku, Hrvatska
Puni tekst: hrvatski pdf 788 Kb
str. 32-41
preuzimanja: 728
citiraj
APA 6th Edition
Varga, I., Hanžek, D., Zebec, V. i Antunović, M. (2021). Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse. Glasnik Zaštite Bilja, 44. (6.), 32-41. https://doi.org/10.31727/gzb.44.6.4
MLA 8th Edition
Varga, Ivana, et al. "Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse." Glasnik Zaštite Bilja, vol. 44., br. 6., 2021, str. 32-41. https://doi.org/10.31727/gzb.44.6.4. Citirano 27.12.2024.
Chicago 17th Edition
Varga, Ivana, Danijela Hanžek, Vladimir Zebec i Manda Antunović. "Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse." Glasnik Zaštite Bilja 44., br. 6. (2021): 32-41. https://doi.org/10.31727/gzb.44.6.4
Harvard
Varga, I., et al. (2021). 'Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse', Glasnik Zaštite Bilja, 44.(6.), str. 32-41. https://doi.org/10.31727/gzb.44.6.4
Vancouver
Varga I, Hanžek D, Zebec V, Antunović M. Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse. Glasnik Zaštite Bilja [Internet]. 2021 [pristupljeno 27.12.2024.];44.(6.):32-41. https://doi.org/10.31727/gzb.44.6.4
IEEE
I. Varga, D. Hanžek, V. Zebec i M. Antunović, "Suzbijanje pjegavosti šećerne repe – primjer iz prakse", Glasnik Zaštite Bilja, vol.44., br. 6., str. 32-41, 2021. [Online]. https://doi.org/10.31727/gzb.44.6.4
Preuzmi JATS datoteku
Sažetak
Cilj ovog rada bio je analizirati provedenu zaštitu u suzbijanju pjegavosti lista šećerne repe (Cercospora beticola Sacc.) te prikazati ostvaren prinos i kvalitetu šećerne repe u petogodišnjem razdoblju (2016. – 2020.). U analiziranom razdoblju prvo tretiranje fungicidom provodilo se zbog prevencije već u prvoj ili drugoj dekadi lipnja. Ovisno o vegetacijskoj sezoni, zaštita je provedena u 4 (2016. – 2018.) ili 5 navrata (2019. i 2020.). Razmak između tretiranja je bio između 14 i 20 dana. Zadnje tretiranje provelo se krajem prve dekade kolovoza. U svakom tretiranju fungicidima korištena je kombinacija organskih sistemičnih fungicida i sredstava na bazi bakra (bakreni oksiklorid) što se pokazalo uspješnim u očuvanju lisne rozete. Prinos korijena šećerne repe iznosio je prosječno 74,4 t/ha, a sadržaj šećera u korijenu 15,86%. Najveći prinos korijena bio je 2016. godine (80,8 t/ha), kada je zaštita od gljivice Cercospora beticola bila provedena u 4 navrata. Najmanji prinos i sadržaj šećera ostvaren je 2019. godine, (65,2 t/ha i 12,24%), jer je nakon tuče u srpnju šećerna repa retrovegetirala.
Ključne riječi
Cercospora beticola; šećerna repa; prinos; kvaliteta; vremenske prilike
Hrčak ID:
267634
URI
https://hrcak.srce.hr/267634
Datum izdavanja:
15.12.2021.
Podaci na drugim jezicima:
engleski
Posjeta: 1.437
*