Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.144.385

Djeca i donošenje medicinskih odluka

Ivana Tucak ; Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Tomislav Nedić ; Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Dorian Sabo ; Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 284 Kb

str. 385-405

preuzimanja: 242

citiraj


Sažetak

Posljednjih nekoliko desetljeća vode se opsežne rasprave o problematici donošenja medicinskih
odluka koja se tiču djece. Općenito, trenutno prevladava gledište da se djetetove želje treba poslušati
i da se djeci treba omogućiti sudjelovanje u donošenju medicinskih odluka u skladu s njihovim
razvojem. Te rasprave ne dotiču se samo etičkih, pravnih i političkih pitanja, već se temelje i na
empirijskim istraživanjima. Nema jednostavnih odgovora na ta bitna pitanja, osobito na ona koja
se tiču dobne granice u kojoj se djeca mogu smatrati sposobnima dati informirani pristanak. U
tom kontekstu potrebno je uspostaviti ravnotežu između zaštite interesa djece i poštivanja njihove
“autonomije u razvoju”. Prvi dio ovog članka prikazuje načelo autonomije na kojem se temelji
informirani pristanak, dok se drugi dio usredotočuje na dva koncepta: roditeljsko dopuštenje i
pristanak djeteta, koja su oba dobro poznata u suvremenoj medicinskoj praksi. Izraz „pristanak“
(assent) obično se koristi u slučajevima kada pojedincima nije zakonski dopušteno davanje
informiranog pristanka, ali se smatraju sposobnima sudjelovati u procesu donošenja medicinskih
odluka.
U trećem dijelu rada analizirana su tri hrvatska pravna akta u kontekstu informiranog pristanka
djeteta: Zakon o zaštiti prava pacijenata, Obiteljski zakon i Zakon o obveznim odnosima. Činjenica
da se nekoliko zakonskih propisa, a posebno Zakon o zaštiti prava pacijenata, Obiteljski zakon i
Zakon o obveznim odnosima, moraju koristiti paralelno kada je u pitanju pristanak djeteta, može
biti, pravno gledano, prilično zbunjujuće. Stoga takva regulativa može ostaviti određene nedoumice
i poteškoće u neposrednoj primjeni, posebno u pogledu hitnih medicinskih intervencija. S tim u
vezi, mogla bi se razmotriti mogućnost donošenja posebnog zakona o pristanku djece na medicinske
zahvate koji bi ujednačeno sažimao sve navedene propise.

Ključne riječi

autonomija; informirani pristanak; pristanak djeteta; roditeljsko dopuštenje; sposobnost

Hrčak ID:

280639

URI

https://hrcak.srce.hr/280639

Datum izdavanja:

15.7.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 714 *