Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.32582/aa.63.1.3

Istraživanje europske jegulje, Anguilla anguilla u ušću rijeke Neretve (istočni Jadran, Hrvatska) korištenjem tradicionalnih ribolovnih alata

Luka Glamuzina orcid id orcid.org/0000-0002-6486-0099 ; Sveučilište u Dubrovniku, Odjel primjenjene ekologije
Marijana Pećarević ; Sveučilište u Dubrovniku, Odjel primjenjene ekologije
Tatjana Dobroslavić ; Sveučilište u Dubrovniku, Odjel primjenjene ekologije
Sanja Tomšić ; Sveučilište u Dubrovniku, Odjel primjenjene ekologije
Branko Glamuzina ; Sveučilište u Dubrovniku, Odjel primjenjene ekologije


Puni tekst: engleski pdf 1.227 Kb

str. 35-44

preuzimanja: 305

citiraj


Sažetak

Europska jegulja, Anguilla anguilla analizirana je u dva različita staništa u delti Neretve pomoću
dva različita tradicionalna ribolovna alata za jegulju u razdoblju od 2016. do 2019. Ulov jegulje u
deset tradicionalnih vrša za jegulje u laguni Parila kolebao je mjesečno od 4,4 do 12,7 kg (± 2,45
kg) u 2016. godini i od 2,4 do 9,6 kg (± 2,01 kg) u 2019. godini. Nije bilo statističke razlike između
mjesečnih i ukupnih masa zabilježenih u 2016. i 2019. godini (t = 1,04; p = 0,312). b-koeficijent
odnosa duljine i mase (LW) za jegulje iz slatkovodnog područja kolebao je od 3,1036 do 3,3206
tijekom dvije godine uzorkovanja. Odnos LW za jegulje iz bočatog staništa bio je značajno niži
(b-koeficijent 2.6513). Dominantni stadij jegulje u oba područja bila je žuta jegulja, dok je srebrna
jegulja bila rijetka. Ribolov tradicionalnim ribolovnim alatima pokazao je da je učinkovitost ovih alata
niska, što ukazuje na malu brojnost jegulja u njihovim tradicionalnim staništima. Ulovom u “trati”-
tradicionalnom alatu za ulov jegulje tijekom jesenskih migracija dominirala je također žuta jegulja, sa
samo 15,4% ulova srebrne jegulje. Zaraženost jegulja parazitom Anguillicoloides crassus bila je znatno
veća u slatkovodnom staništu (41%), u usporedbi sa 7% jegulja iz bočate lagune Parila. Slaba ribolovna
učinkovitost tradicionalnog ribolovnog alata, loša duljinska i masena struktura populacije i niski b-koeficijenti
jegulja u najvažnijem staništu jegulje ukazuju na loš status populacije neretvanske jegulje i ekosustava ušća
rijeke Neretve.

Ključne riječi

europska jegulja; tradicionalno ribarstvo; duljinsko-maseni odnos; Anguillicoloides crassus; delta Neretve

Hrčak ID:

281124

URI

https://hrcak.srce.hr/281124

Datum izdavanja:

8.8.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 886 *