Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.47960/2712-1844.2022.8.179

Neuspjela emancipacija. Hrvatska akademska historiografija i parcijalna kolektivna pamćenja

Mladen Ančić ; Sveučilište u Zadru, Odjel za povijest


Puni tekst: hrvatski pdf 608 Kb

str. 179-251

preuzimanja: 491

citiraj


Sažetak

Autor razmatra složeno pitanje odnosa kategorija "kolektivno pamćenje" i "profesionalna (akademska) historiografija" u suvremenim hrvatskim okvirima, ukazujući na negativni utjecaj što ga je na ovu drugu kategoriju imao razvijeni ideološki kompleks u socijalističkoj Jugoslaviji. Polazeći od utemeljiteljskoga mita tadašnjega poretka, "standardne pripovijesti" o "narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji", autor upozorava na jasno iskazani uklon ka mitskoj verziji prošlosti i u sklopu tadašnje profesionalne historiografije. Raščlanjujući slučaj ustaškoga zločina počinjena 8. svibnja 1941. u Hrvatskom Blagaju, autor pokazuje kako se stvarno gibanje mitologizira u sklopu "kolektivnoga pamćenja", pri čemu izostaje ključni element historiografske spoznaje, postupak kontekstualizacije. Zbog toga uspostavljena mitska verzija prošlosti sa svim svojim elementima govori vrlo malo o stvarnim zbivanjima, ali zato daje objašnjenje i opravdanje stvarnih društvenih i političkih odnosa u Jugoslaviji nakon 1945. godine. Autor upozorava na činjenicu da se mitska verzija prošlosti zadržala u javnome prostoru i nakon (formalne) propasti socijalizma i nestanka Jugoslavije 1991. te zaključuje kako će se takvo stanje održavati sve dok se ne promijene i stvarni društveni i politički odnosi.

Ključne riječi

kolektivno pamćenje; akademska historiografija; utemeljiteljski mit; Jugoslavija.

Hrčak ID:

283735

URI

https://hrcak.srce.hr/283735

Datum izdavanja:

1.10.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 983 *