Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.20901/pm.59.3.07

Shvaćanja demokracije u Političkoj misli: konsenzus kao poveznica samoupravne i inačica liberalne demokracije

Tonči Kursar ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 389 Kb

str. 203-235

preuzimanja: 589

citiraj


Sažetak

Autor se bavi shvaćanjima demokracije u časopisu Politička misao. Analize objavljivane u gotovo šezdeset godina postojanja časopisa u prvom su se redu bavile dvama temeljnim shvaćanjima: samoupravnom demokracijom i inačicama liberalne demokracije. Autor ne inzistira na strukturnoj razlici između samoupravne i liberalne demokracije, nego drži da imaju nešto zajedničko. Obje su, naime, mišljene kao “posljednji politički oblici” (Đorđević), odnosno oblici kojima završava povijest (Fukuyama). Drugo, obje su se razvijale kao svojevrsne konsenzusne demokracije, što se u tekstu istražuje na osnovi uvida Rancièrea (i Badioua). Kao “konsenzusne demokracije” pokazuju nemalu restriktivnost u pogledu tipova interesa koji imaju pravo javnosti. U samoupravnoj demokraciji naglasak je na interesu radničke klase, a u inačicama liberalne demokracije prednost imaju “sociologizirani” interesi, koji dolaze iz onoga što Rancière zove “redistribucija osjetilnog”. Treće, obje vrste demokracije zapravo nastoje rastvoriti političko u društvenom. Autor teksta tvrdi da je aktualna vrsta liberalne demokracije zapravo postdemokracija koja, kako pokazuju tekstovi u Političkoj misli, iako je i sama problem, i dalje zapravo brani važeći liberalni konsenzus. Taj se konsenzus, kao puno pragmatičniji i realniji, brani primarno od političke alternative koja bi bila mistično-revolucionarna.

Ključne riječi

Badiou; konsenzusna demokracija; demokracija; liberalna demokracija; postdemokracija; Rancière; samoupravna demokracija

Hrčak ID:

285113

URI

https://hrcak.srce.hr/285113

Datum izdavanja:

3.11.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.622 *