Kriteriji za procjenu kvalitete časopisa i uključivanje u SCOPUS: komparacija bibliometrijskih pokazatelja tri bh. časopisa

1 Uvod

Recenzija časopisa koji se kandidira za citatnu bazu podataka podrazumijeva kritički i znanstveno utemeljeni prikaz sadržaja časopisa vodeći se unaprijed postavljenim kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima selekcije. Ovaj rad nastao je iz potrebe da se detaljno objasne kriteriji za uključivanje u citatnu i bibliografsku bazu podataka Scopus. Cilj je ispitati dosljednost u provođenju pet osnovnih kriterija kada je u pitanju uključivanje bosanskohercegovačkih naučnih časopisa koji su dostavili prijedloge za uvrštavanje: Društvene i humanističke studije, Filolog: časopis za jezik, književnost i kulturu i Historijski pogledi.1 Primarni razlog za ovu temu proizašao je zbog činjenice o evidentnom nedostatku ovakvih oblika bibliometrijskih istraživanja na području Bosne i Hercegovine i sve aktualnijim raspravama o potrebama i značaju bibliometrijskih analiza u kontekstu vrednovanja i praćenja napretka visokoškolskih i naučnoistraživačkih organizacija. Drugi razlog, pak, jeste negativna recenzija časopisa Društvene i humanističke studije nakon finaliziranja procesa prijave u Scopus. S druge strane, časopisi Filolog i Historijski pogledi nedavno su uvršteni u bazu podataka Scopus, što ih čini odgovarajućim uzorkom za bibliometrijsku analizu.

Na početku rada opisana je metodologija provođenja istraživanja – korpus, način selekcije uzorka, kriteriji i koraci analize. Uz definiranje dvije faze evaluacije, nabrojani su svi značajni elementi evaluacijskih kriterija za uvrštavanje časopisa u bazu podataka Scopus, a posebno su obrađeni samo njihovi određeni aspekti. Ovakav fokus određen je dodatnim kriterijem analize u formi negativne recenzije Scopusa časopisa Društvene i humanističke studije koja je poslužila kao dodatno polazište za komparaciju ispunjavanja upravo onih kriterija čiji su elementi označeni kao nedovoljno zadovoljavajući. Nakon metodološkog i teorijskog dijela rada, komparativna analiza bibliometrijskih pokazatelja podijeljena je u pet poglavlja, ujedno u pet koraka analize: Politika časopisa, Sadržaj časopisa, Pozicioniranje i relevantnost časopisa, Redovnost izlaženja i Online dostupnost. Na početku svakog koraka analize ponuđen je kraći taksativni prikaz i objašnjenje kriterija koji potpadaju pod određenu skupinu, a potom detaljna analiza pojedinih elemenata kriterija vodeći se zaključcima recenzije časopisa Društvene i humanističke studije.

Literatura korištena u teorijskom dijelu rada i analizi bazirana je uglavnom na postojećim evaluacijskim upitnicima, zvaničnim dokumentima i preglednim publikacijama kompanije Elsevier, te autora iz područja bibliometrijske analize i praćenja evaluacijskih kriterija. Pored publikacija i uputa članova Scopusovog Odbora za odabir sadržaja i savjetovanje, uvidi autora iz oblasti bibliometrije Bernharda Mittermaiera poslužili su za usložnjavanje objašnjenja pojedinih kriterija. Na koncu, za potrebe interpretacije uopćenih kriterija poput izgleda početne web-stranice odabranih časopisa, korištena je dodatna literatura iz područja evaluacije mrežnih prezentacija te smjernice za oblikovanje web-prezentacija časopisa.

Pretpostavka je da ovaj komparativni prikaz bibliometrijskih indikatora pokazuje nedosljednost ispunjenih parametara sa konačnim ishodom procesa uvrštavanja u bazu podataka ukazujući na moguće probleme konzistentnosti zvaničnog recenzentskog postupka Scopusa kada je u pitanju provođenje evaluacije na osnovu preporuka za oblikovanje sadržaja.

2 Metodologija

U ovom radu uzet je uzorak od tri bh. naučna časopisa koji su okončali proceduru selekcije za uključivanje u bazu podataka Scopus. Pored regionalne / državne pripadnosti, drugi kriterij odabira korpusa ograničio je izbor časopisa na one koji su proceduru selekcije završili u 2021. godini. Nakon navođenja pre-evaluacijskih i evaluacijskih kriterija bibliografske i citatne baze Scopus, vodeći se metodom komparativne analize bibliometrijskih pokazatelja časopisa u narednom poglavlju analizirat će se relevantni elementi svih brojeva časopisa Društvene i humanističke studije, Filolog i Historijski pogledi od 2019. do 2021. godine. Uzorak za istraživanje činili su ukupno 21 broj časopisa i 586 priloga u časopisima za evaluaciju kako bi se ispitao nivo ispunjavanja kvantitativnih i kvalitativnih zahtjeva za indeksiranje i dobio uvid u parametre časopisa podložne evaluaciji. Vremensko ograničenje od tri godine kontinuiranog izlaženja ovih časopisa postavljeno je kao dovoljno obuhvatan okvir za analizu i komparaciju ispunjavanja standarda. Filozofski fakultet u Tuzli tokom 2019. izdao je tri broja, a 2020. i 2021. po četiri broja časopisa Društvene i humanističke studije. S druge strane, Filolog i Historijski pogledi imaju manji broj godišnjih izdanja; Filološki fakultet u Banjoj Luci u 2019. i 2020. godini izdao je po dva broja, a 2021. jedan broj časopisa Filolog, dok je Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla prve obuhvaćene godine u ovom radu izdao jedan broj, a narednih godina po dva broja časopisa Historijski pogledi.

Postavljeni uslovi selekcije za uvrštavanje u Scopus u krajnjoj fazi evaluacije jesu istovremeno kriteriji kojima se vodi komparativna analiza indikatora tri časopisa.2 Kao pomoćni kriterij za detaljniju komparaciju pridržavanja standarda korištena je dostupna odluka Odbora za odabir sadržaja i savjetovanje – zvanična Scopusova recenzija časopisa Društvene i humanističke studije. S obzirom na to da se recenzija ponajviše fokusirala na određene podsekcije kriterija finalne faze evaluacije, poput geografske raznorodnosti, kvaliteta i sadržaja članaka, citiranosti u člancima indeksiranim u Scopusu, u procesu analize na njih će biti stavljen poseban fokus.

Standardni bibliometrijski pokazatelji ovog istraživanja – broj članaka i autora, osnovni podaci o autorima (ime i prezime, institucija), jezici, tipovi članka i oblasti – u zadanom periodu od 2019. do 2021. godine, prikupljeni su koristeći se postojećim arhivama i web-prezentacijama časopisa Društvene i humanističke studije, Filolog i Historijski pogledi. U zavisnosti od potreba za različitim grupiranjem i kategorizacijom kako bi se odgovorilo na pitanja koja postavljaju kategorije evaluacije, setovi podataka obrađeni su u programu Microsoft Excel, a potom su izrađeni grafički prikazi prikupljenih rezultata istraživanja.

2.1 Scopusovi standardi i evaluacija časopisa

Grupacija Elsevier pokrenula je 2004. godine citatnu i bibliografsku bazu podataka Scopus. U poređenju s bazom podataka Web od Science,3 Scopus uključuje “znatno više časopisa” (Macan, 2007) i nudi naslove “na više jezika” (Antonić, 2019). Brojeći trenutno preko 22.000 naslova časopisa, više od 150.000 knjiga i preko 9,8 miliona izlaganja sa naučnih skupova (Elsevier, 2020), Scopus predstavlja najveću globalnu multidisciplinarnu bazu podataka svjetskih rezultata istraživanja iz polja prirodnih, tehničkih, medicinskih, društvenih, humanističkih nauka i umjetnosti. Ova citatna i bibliografska baza nudi pristup različitim tipovima dokumenata poput naučnih i stručnih članaka, knjiga, poglavlja, radova sa konferencija itd. i isključuje mogućnost indeksiranja prikaza knjiga i sažetaka konferencijskih sastanaka.

Govoreći posebno o serijskim publikacijama, najveći procenat od 60,5% čine aktivni časopisi, dok ostatak potpada pod aktivne stručne časopise (0,7%), serije knjiga (2,1%) i neaktivne naučne i stručne časopise te serije knjiga (36, 6%) (Elsevier, 2020: 7).

Kako bi bili uzeti u obzir za recenziju Odbora za odabir sadržaja i savjetovanje, svaki naslov serijske publikacije treba ispuniti minimalne kriterije:4

Nakon preevalucije i korekcija, finalnoj evaluaciji pristupa se putem priloženog prijedloga za uključivanje publikacije u Scopus koji sadrži detaljni Obrazac za prijedlog naslova (engl. Title Suggestion Form; Scopus Title Suggestion, 2022). Kako bi časopis bio indeksiran, potrebno je da zadovolji pet krovnih kriterija finalne faze evaluacije koje vrednuje Odbor za odabir sadržaja i savjetovanje: politika časopisa, sadržaj, pozicioniranje časopisa, redovnost izlaženja i online dostupnost koji će biti dodatno objašnjeni i prikazani u rezultatima ispunjavanja kriterija.

3 Rezultati

Prilikom analize u obzir je uzeta i pomenuta negativna recenzija koju je Odbor za odabir sadržaja i savjetovanje dostavio redakciji časopisa Društvene i humanističke studije samo dva dana nakon finaliziranja procesa apliciranja predajom prijave. Pri tome, postavlja se pitanje na koji je način moguće detaljno propitati ispunjavanje evaluacijskih kriterija u ovom vremenskom roku ako se u obzir uzme obimnost setova podataka koji trebaju biti klasifikovani i obrađeni te informacije o vremenskom okviru postupka recenziranja koje su dostupne u zvaničnom Scopusovom priručniku (Holland, Meester, & Chen, 2021: 7). U studiji Provodi li Scopus vlastite kriterije odabira časopisa u praksi? (2015) autori također propituju odgovaraju li časopisi indeksirani u Scopus kriterijima za uključivanje. Istraživanje, koje je obuhvatilo uzorak od 23 države i 203 časopisa indeksirana u Scopusu, pokazalo je da “postoji samo 13 časopisa koji pružaju sve minimalne tehničke kriterije Scopusa. Većina časopisa (190) nije zadovoljila barem jedan kriterij.” (Taşkın et al., 2015: 1198).

Ukoliko se postavljeni Scopusovi kriteriji posmatraju u vremenskom slijedu, postaje jasno kako je njihovo ispunjavanje određeno uzročno-posljedičnim odnosom. Naime, ako su pravila časopisa od samog početka postavljena koncizno i u skladu s uslovima preevaluacijske faze, ispunjava se preduslov za potencijalno razrađen sadržaj časopisa, geografsku raznorodnost, jedinstven doprinos nauci, ustaljenu redovnost izlaženja te standardizaciju koja treba biti na visokom nivou

Obrazloženja dostupna u recenziji (2021) postavljena su također u uzročno-posljedičnom odnosu budući da je kao prvi nedostatak uočena limitirana geografska raznorodnost, potom nedovoljan broj “dobrih članaka svake godine” (Scopus Title Evaluation Support, direktna poruka redakciji, 2021), što na koncu rezultira niskom citiranosti u časopisima indeksiranim u Scopusu. Zbog toga će u nastavku ispunjavanje uvjeta za uvrštavanje biti posmatrano u hronološkom slijedu pet evaluacijskih kriterija istovremeno detaljno analizirajući aspekte istaknute u sekcijama dostupne recenzije.

3.1 Politika časopisa

Prvi kriterij politika časopisa oslikava okvirna određenja koja uvjetuju strukturu časopisa i procese uređivanja, recenziranja, geografske raznorodnosti uredništva i autora (Elsevier, 2022). Pod politikom časopisa podrazumijeva se 1. jasna, koncizna i dosljedna uređivačka politika koja obuhvata fokus i područje djelovanja, obaveze uredništva i etički kodeks; 2. učestalost izdavanja, raspon tema, rubrike časopisa te procedure prijema i recenziranja radova; 3. međunarodno uredništvo; 4. međunarodno autorstvo. Čvrsto strukturiranu politiku časopisa i uredništva potrebno je dosljedno provoditi prilikom ispunjavanja preostalih kriterija evaluacije imajući u vidu kako općenitu potrebu za prožimanjem različitih kategorija kriterija, tako i činjenicu da politika uvjetuje sadržaj i mrežni pristup časopisu.

Detaljni uvid u politiku časopisa Društvene i humanističke studije ( DHS), Filolog: časopis za jezik, književnost i kulturu i Historijski pogledi moguće je dobiti putem njihovih web-prezentacija. Politika časopisa Društvene u humanističke studije podijeljena je u dvanaest sekcija unutar objedinjene kategorije Politika časopisa.5 Dostupni podaci na web-prezentaciji časopisa Filolog koji se odnose na okvirna određenja podijeljeni su u devet kategorija,6 pri čemu je većinu informacija moguće pronaći unutar objedinjene kategorije O nama. Politika časopisa Historijski pogledi uključuje ciljeve i djelokrug, etičke principe te izjavu o etici publikovanja (Historijski pogledi, 2022). Kategorija djelokruga podrobnije opisuje ciljeve izdavača i nudi više informacija o Centru za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, kao i kriterije za objavljivanje / proces provjere, redovnost izlaženja, pravila otvorenog pristupa, uređivačku politiku i preuzimanje časopisa.

3.1.1 Kriterij geografske raznorodnosti uredništva

Fokusirajući se na Scopusove kriterije geografske raznorodnosti, analiziran je sastav Uredništva i Savjetodavnog odbora časopisa Društvene i humanističke studije. Uredništvo broji devetnaest članova, od kojih devet pripada Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, dok više od polovine, preostalih deset članova dolazi izvan matične institucije časopisa.7 Savjetodavni odbor broji dvadeset i tri člana, od kojih sedamnaest ne dolazi iz Bosne i Hercegovine.

Četrnaestočlana Redakcija časopisa Filolog sastavljena je od domaćih, regionalnih i svjetskih stručnjaka iz oblasti jezika, književnosti i kulture: osam članova izvan Univerziteta u Banjoj Luci i šest članova unutar izdavačke organizacije.8

Redakciju časopisa Historijski pogledi čini sedamnaest članova.9 Većina dolazi izvan izdavačke organizacije Centra za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla – devet članova sa područja Bosne i Hercegovine, a ostatak iz zemalja regije i svijeta.

3.1.2 Kriterij geografske raznorodnosti autora

Politika časopisa određuje i odnos spram geografske raznorodnosti časopisa. S obzirom na to da su uredništva časopisa, između ostalog, odgovorna i za osiguravanje radova te komunikaciju sa potencijalnim autorima, geografska različitost redakcije može utjecati na stepen geografsko-prostornog razlikovanja koje je moguće analizirati na nivou prisustva autora iz pojedinih država i gradova.

[CHART]

Grafikon 1. Ukupan broj država po časopisu u periodu od 2019. do 2021.

Vidljivo na prikazu geografske raznorodnosti na nivou državnih zajednica u periodu od 2019. do 2021. (Grafikon 1), autori časopisa Društvene i humanističke studije u protekle tri godine dolaze iz ukupno četrnaest zemalja,10 pri čemu šest zemalja pripada području Jugoistočne Evrope, četiri države Srednjoj Evropi, a ostatak Sjedinjenim Američkim Državama, Zapadnoj, Evropi, Istočnoj Evropi i Zapadnoj Africi. U ukupnom uzorku od 324 priloga, 78,09% dolazi iz Bosne i Hercegovine, a 21,91% iz stranih država. Broj priloga stranih autora u 2019. godini iznosi 23,38%, nakon čega je tokom 2020. godine zabilježen pad na 16,19%, a 2021. godine povećanje članaka iz zemalja izvan područja Bosne i Hercegovine od ukupno 24,82%. Govoreći o geografskoj raznorodnosti na nivou gradova pojedinih država, od ukupnog broja članaka DHS časopisa, najveći postotak od 30,07% dolazi iz Sarajeva, dok 20,07% čine članci autora iz Tuzle, 6,03% iz Mostara, 4,03% iz Zagreba, 4,0% iz Beograda te preostali manji postotak iz pedeset i jednog grada unutar Bosne i Hercegovine, regije i svijeta.

Autori časopisa Filolog iz prethodne tri godine dolaze iz ukupno dvanaest država,11 od kojih više od polovine, ukupno sedam zemalja, sa područja Jugoistočne Evrope, a po jedna zemlja iz Srednje Evrope, Južne Evrope Istočne Evrope / Azije, Srednje Amerike i Sjedinjenih Američkih Država. U uzorku od 162 priloga, 33,13% članaka dolazi sa područja Bosne i Hercegovine, a 66,87% iz stranih država. Za razliku od DHS časopisa, gdje od ukupno dvanaest stranih zemalja, četiri pripadaju državama bivše Jugoslavije, u časopisu Filolog od ukupno jedanaest stranih država, pet potpada pod zemlje bivše Jugoslavije. Filolog u 2020. godini bilježi porast članaka autora inostranog porijekla na 69,64% za razliku od 2019. kada je broj iznosio 66,67%, dok je u 2021. primijećen pad na 62,50% članaka inostranih autora. Kada je riječ o geografskoj raznorodnosti gradova, od ukupnog uzorka, 24,36% potpada pod područje Banja Luke, 13,46% dolazi iz Beograda i Novog Sada, 12,82% iz Kragujevca, 12,18% iz Niša, dok 23,72% članaka dolazi iz dvadeset i jednog grada Bosne i Hercegovine, regionalnih i evropskih zemalja.

[CHART]

Grafikon 2. Broj gradova po časopisu u periodu od 2019. do 2021.

Autori iz šest zemalja12 objavili su radove u časopisu Historijski pogledi, gdje većina država porijekla pripada području Jugoistočne Evrope i jedna zemlja Srednjoj Evropi. U uzorku od 109 članaka, 88,99% dolazi sa područja Bosne i Hercegovine, a 11,01% iz inostranih država. Od dvanaest inostranih država, 9,17% pripada člancima sa područja zemalja bivše Jugoslavije.

Za razliku od časopisa Društvene i humanističke studije i Filolog koji u 2021. godini bilježe porast geografske raznorodnosti, u časopisu Historijski pogledi primjetan je pad članaka iz inostranih država i on iznosi 10%, za razliku od 2019. kada je iznosio 10,71% i 2020. sa 11,09%. Od ukupnog uzorka gradova, 46,30% dolazi sa područja grada Tuzle, 32,41% grada Sarajeva, te 21,29% iz preostalih gradova Bosne i Hercegovine i regije.

2. Sadržaj časopisa

Drugi kriterij sadržaja obuhvata akademski doprinos znanstvenom području, jasnoću sažetaka, kvalitet i skladnost s navedenim ciljem i opsegom časopisa te čitljivost članaka (Elsevier, 2022). Struktura sadržaja i kvalitet ovise o prethodno definiranim politikama časopisa, pa se tako, naprimjer, sažeci članaka mogu odrediti kao jasni, sveobuhvatni i dovoljne dužine ukoliko odgovaraju zahtjevima unaprijed postavljenih standarda. Doprinos znanstvenom području Jörg-Rüdiger Sack (2017: 23) definira kao “jedinstven doprinos postojećoj literaturi”. Ukoliko smjernice za autore sadrže upute za pisanje sažetaka, one također uslovljavaju indikatore za sadržaj i znanstveni doprinos.

3.2.1 Jezična raznolikost

Akademski doprinos znanstvenom području, opseg časopisa i čitljivost časopisa, između ostalog, ovise i o izboru jezika na kojem su članci pisani, jer doprinose internacionalizaciji časopisa, što u nastavku uzročno-posljedičnog ispunjavanja Scopusovih kriterija povećava mogućnost za bolje pozicioniranje i relevantnost časopisa.

Broj članaka na pojedinim jezicima u časopisima DHS, Filolog i Historijski pogledi prikazan je na Grafikonu 3, koji predstavlja vizualni prikaz jezične raznorodnosti u periodu od 2019. do 2021. godine. Autori časopisa Društvene i humanističke studije u 2019. godini objavili su 88,16% članaka na bosanskom / hrvatskom / srpskom jeziku i 11,84% članaka na engleskom jeziku. U odnosu na 2019. godinu tokom 2020. primjetan je porast udjela stranih jezika od 14,56% (engleski 11,65% i njemački 2,91%) i ponovni pad od 11,19% u 2021. godini.

[CHART]

Grafikon 3. Broj članaka časopisa po jeziku u periodu od 2019. do 2021.

U časopisu Filolog od ukupnog uzorka članaka, 82,82% napisano je i objavljeno na bosanskom / hrvatskom / srpskom jeziku, dok ostatak od 17,18% potpada pod strane jezike, i to: 9,82% na engleskom jeziku, 2,45% na francuskom, 1,84% na ruskom i francuskom jeziku, 1,23% na italijanskom jeziku, te manje od 1% na njemačkom jeziku. Posmatrajući jezičnu raznolikost po godinama, uočen je pad stranih jezika u odnosu na 2019. godinu, kada je iznosio 23,29%. Tačnije, brojevi časopisa za 2020. godinu sadrže 10,52% članaka na stranom jeziku, a 2021. postotak ponovo raste na 15,15% članaka čiji su autori pisali na engleskom, ruskom i njemačkom jeziku.

Časopis Historijski pogledi bilježi nisku jezičnu raznolikost. Na bosanskom / hrvatskom / srpskom jeziku objavljeni su gotovo svi dosadašnji radovi, dok je na crnogorskom jeziku objavljen jedan rad u 2020. godini.

3.3. Pozicioniranje i relevantnost časopisa

Treći kriterij pozicionizanja i relevantnosti časopisa uključuje citiranost članaka u Scopusu i poziciju i ugled urednika (Elsevier, 2022). Prvi potkriterij koji određuje citiranost u uzročno-posljedičnoj je vezi sa prethodnim uslovom akademskog doprinosa znanstvenom području časopisa. Pozicija urednika također je mandatorna stavka prvog kriterija uređivačke politike. Drugim riječima, ukoliko je uređivačka politika strukturirana na način da od urednika zahtijeva ispunjavanje uslova “citiranosti, objavljivanosti i priznatosti u svom području” (Sack, 2017: 25), treći kriterij je zadovoljen. Potkriterij citiranosti članaka mjeri postojeću međunarodnu vidljivost, odnosno citate dobivene iz časopisa koje Scopus indeksira, ali i indeksiranosti časopisa u drugim bazama podataka općenito. U objašnjenjima ponuđenim u preevaluacijskoj fazi naglašeno je da se mali broj radova časopisa koji su citirani u već indeksiranim časopisima baze podataka može smatrati normalnim za “mlad časopis”, ali kako niz izdatih brojeva raste, tako bi i broj citata trebao pratiti razvoj časopisa (Pre-evaluation of Scopus submission, 2022).

3.3.1 Citiranost članaka

Citiranost članaka tri časopisa ispitana je uzimajući u obzir internetski pretraživač Google Scholar i bibliografsku bazu podataka Scopus. Predstavljajući bibliometrijske alate i baze podataka, Mittermaier (Univerzitet u Sarajevu, 2022) naglašava kako bibliometrijska analiza uz pomoć Google Scholara često daje pogrešne rezultate s obzirom na to da procesu brojanja citiranosti pristupa na isti način kao i indeksaciji samog weba. Kako Google Scholar nije u stanju da obuhvati način na koji funkcioniraju naučni članci, pri analiziranju citiranosti potrebno je u obzir uzeti i bazu podataka Scopus, tim više što se upravo citiranost članaka u časopisima koji su već uključeni u Scopus eksplicitno izdvaja kao opis potkriterija citiranosti.

Časopis Društvene i humanističke studije indeksiran je u petnaest baza podataka.13 U Google Scholaru bilježi ukupnu citiranost članaka od 224, dok h-indeks14 iznosi 5. S obzirom na to da ovaj internetski pretraživač pri izračunavanju citiranosti uključuje brojeve od 2017. godine, izdvojen je broj citiranosti članaka od 2019. godine, pri čemu se uviđa značajan porast citiranosti u 2021. godini. Grafikon 4 pokazuje da je tokom prve godine uzete u razmatranje broj navoda članaka iznosio 22, koji je 2020. povećan na 58 navoda, a 2021. godine gotovo udvostručen iznoseći 108.

Grafikon 4. Citiranosti članaka časopisa DHS i Historijski pogledi u Google Scholaru u periodu od 2019. do 2021.

Rezultati pretrage baze podataka Scopus pokazuju da se devet članaka objavljenih u časopisima indeksiranim u Scopusu referira na radove autora časopisa DHS: 2019. godine jedan pregledni rad citiran je u časopisu Journal of Ethnic and Cultural Studies indeksiranom u Scopusu, dok 2020. godina bilježi najvišu citiranost članaka u DHS-u, i to u časopisima Nova prisutnost, Contemporary Southeastern Europe, Ljetopis socijalnog rada, Obrazovanje i nauka te Folia Linguistica et Litteraria.

Filolog: časopis za jezik, književnost i kulturu indeksiran je u ukupno osam baza podataka.15 Iako ne postoji jedinstven prikaz koji nudi uvid u ukupnu citiranost članaka časopisa Filolog, moguće je putem liste pojedinačnih objavljenih radova dobiti traženi uvid. Na taj način Google Scholar bilježi 19 citata članaka objavljenih u časopisu Filolog od 2019. do 2021. godine: 10 navođenja pripada člancima iz brojeva izdatih tokom 2019. godine, a ostatak autora referisao se na radove časopisa Filolog iz 2020. i 2021. godine. Rezultati bibliometrijske analize citiranosti radova časopisa Filolog u bazi podataka Scopus pokazuju ukupno dva citirana članka, po jedan iz 2019. i 2021. godine u časopisima Poznanskie Studia Slawistyczne (Poljska) i Komunikacija i kultura online (Srbija).

Web-prezentacija časopisa Historijski pogledi nudi preko trideset navedenih baza podataka i web-stranica za društveno umrežavanje istraživača, akademskih radnika. Praćenje citiranosti časopisa u Google Scholaru započinje od 2017. godine brojeći ukupno 11 navođenja članaka, od kojih 2 citata iz 2021. Od ukupno jedanaest citata, autori drugih devet članaka referirali su se na pet članka iz 2018. godine te dva članka 2019. godine. Na koncu, od ukupno 109 dokumenata prikazanih u Scopusu, časopis Historijski pogledi bilježi jedno navođenje članka u radu koji je objavljen u istom časopisu.

3.3.2 Pozicija i ugled urednika

Drugi potkriterij pozicioniranja i relevantnosti časopisa podrazumijeva poziciju i ugled urednika, što znači da se u obzir uzima ukupan broj objavljenih radova, ukupna citiranost članaka te citiranost u časopisima koji su objavljeni u Scopusu.

Urednik časopisa Društvene i humanističke studije Vedad Spahić redovni je profesor na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Google Scholar bilježi 183 citata, h-indeks 5 i i-10-indeks 4, a baza podataka Scopus jedan članak objavljen u časopisu Poljske akademije nauka Slavia Meridionalis (Poljska).

Glavna urednica časopisa Filolog Biljana Babić redovna je profesorica na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci. S obzirom na to da Google Scholar profil istraživačice ne sadrži objedinjen vizualni prikaz niti bibliometrijske podatke, dostupni su jedino podaci o tri rada objavljena u časopisu Filolog 2012. i 2014. godine. Scopusova pretraga autora daje jedan rezultat, tekst iz 2021. godine, također objavljen u časopisu Filolog koji je nedavno uvršten u bazu podataka Scopus.

Urednik časopisa Historijski pogledi Izet Šabotić redovni je profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Google Scholar bilježi 51 citat i h-indeks 3, a baza podataka Scopus šest rezultata pretrage, pri čemu treba imati u vidu da je autor objavio pet članaka u časopisu Historijski pogledi koji je u međuvremenu indeksiran u bazu podataka. Kada se izuzmu ovakvi slučajevi, Scopus daje jedan rezultat, odnosno članak objavljen u časopisu Moderna arhivistika (Slovenija). Kriterij pozicije i ugleda urednika nije moguće ograničiti jedino na bibliometrijske rezultate ili pozicije koje obnašaju, jer također podrazumijeva njegovu reputaciju koju zvanične preporuke pobliže ne objašnjavaju. Bez obzira na nepostojanje detaljnih informacija o tome šta bi uslov ugleda / reputacije urednika trebao predstavljati, ispunjavanje zasigurno podrazumijeva i dobru reputaciju o njegovoj naučnoj etičnosti, odnosno cjelokupni set pravila i normi kojima se kao profesionalno odgovoran istraživač treba voditi (Zahirović, 2021). Ograničenje ovakvih i sličnih uslova na isključivost bibliometrijskih podataka koji i sami nemaju jedinstvenog kriterija ne samo da ih čini podložnim različitim tumačenjima već i, kao što to ovaj rad pokazuje, često nisu u korelaciji sa stvarnim stanjem. Štaviše, svođenje proučavanja društvenih i humanističkih fenomena u stroge naučne okvire te stroga profesionalizacija disciplina u širem aspektu mogu imati dugoročnije naučne i društvene posljedice (Hasanović, 2021), na čemu sada svakako nije fokus, ali ukazuje na problematičnost podređivanja specifičnih časopisa određenim univerzalnim, a nerazrađenim uslovima.

3.4 Redovnost izlaženja

Četvrti kriterij redovnost izlaženja podrazumijeva da su “izdanja objavljena prema rasporedu, bez kašnjenja ili prekida” (Elsevier, 2022). Jasna politika časopisa osigurava unaprijed postavljene standarde redovnosti izlaženja koji se potom trebaju dosljedno slijediti u svakom izdatom broju. Kriterij redovnosti dijeli se na nekoliko potkategorija: “1. koliko brojeva godišnje; 2. koliko članaka po broju; 3. koliko je pitanja odgođeno i 4. je li časopis održiv i hoće li trajati” (Sack, 2017). Kako bi posljednji potkriterij bio ispunjen, politikom časopisa utvrđen je i način finansiranja kao bitan uvjet planiranja održivosti. U nastavku analize posebna pažnja posvećena je potkriteriju redovnosti brojeva godišnje i članaka po broju imajući u vidu da su upravo ovakvi elementi standardizacije naglašeni potkriteriji kada je riječ o uvrštavanju u bazu podataka Scopus.

3.4.1 Redovnost po godini

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli u periodu od 2019. do 2021. godine izdao je jedanaest brojeva časopisa Društvene i humanističke studije. Jasna politika koja je navedena na web-stranici naznačava da godišnje izlaze dva redovna broja, kao i jedan do dva specijalna / tematska broja (Redovnost objavljivanja, 2022). Grafikon 5 pokazuje kako je određeni godišnji broj izdanja sproveden dosljedno, te je izdavač tokom 2019. objavio tri, a tokom 2020. i 2021. četiri broja časopisa.

[CHART]

Grafikon 5. Brojevi časopisa po godini u periodu od 2019. do 2021.

Časopis Filolog u istom periodu objavio je ukupno pet brojeva. U posljednjem objavljenom broju koji je dostupan na web-stranici Filološkog fakulteta naznačena je redovnost izlaženja: “Časopis Filolog izlazi dva puta godišnje, u junu i u decembru” (Uputstva za autore, 2021: 607). Ovakva politika časopisa dosljedno je provođena u 2019. i 2020. godini tokom kojih su objavljivana dva broja godišnje. Tokom 2021. godine objavljen je jedan broj čija se prva stavka kategorizacije odnosi na tematsku sekciju Sedamdeset godina ruskog jezika i kulture u Banjoj Luci. Ipak, ova sekcija ne predstavlja posebno tematsko izdanje časopisa i zbog toga nije uzeta u obzir pri održavanju standardiziranosti izdavanja brojeva.

U trenutno dostupnoj politici Historijskih pogleda naznačena je redovnost izlaženja: “Časopis Historijski pogledi izlazi dva puta godišnje” (Historijski pogledi, 2022). S tim u vezi, 2020. i 2021. Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla objavio je dva, a 2019. godine jedan broj. Scopusovi kriteriji evaluacijske faze naznačuju potrebu za preciziranom redovnosti brojeva po godini koja se ne održava tokom 2019. godine. Imajući u vidu kriterije preevaluacijske faze, gdje se ističe kontinuitet objavljivanja najmanje dvije godine, on se u ovome slučaju ne odnosi konkretno na ustaljeni broj publikacija na godišnjem nivou, već na starost časopisa, zbog čega časopis Historijski pogledi ipak ispunjava kriterij redovnosti objavljivanja.

3.4.2 Redovnost po broju

Kao drugi potkriterij redovnosti izlaženja pojavljuje se standardizacija broja članaka u svakom broju časopisa. S obzirom na to da časopisi nemaju isti broj članaka, računaju se procenti kako bi se ravnomjerno predstavio odnos između različitih tipova članaka. Grafikon 6 daje vizualni prikaz redovnosti objavljivanja brojeva časopisa u posmatranom razdoblju od 2019. do 2021. godine te promjene kontinuiteta tipova priloga. Prilikom analize u obzir nisu uzimani prilozi bez naznačene tipologizacije.

Grafikon 6. Tip priloga u časopisu DHS po objavljenim brojevima u periodu od 2019. do 2021.

Od ukupno 314 radova časopisa Društvene i humanističke studije, tokom 2019. objavljeno je 78 radova, nakon čega je u 2020. broj povećan na 103, kako bi u posljednjoj godini u razmatranju iznosio 133 rada. Od ukupnog broja radova, 53,18% čine izvorni naučni radovi, 26,43% pregledni radovi, 17,42% prikazi knjiga te stručni radovi 2,87%. Posmatrajući broj tipova radova, četrdeset i pet izvornih naučnih radova objavljeno je u brojevima iz 2019, dok se u izdanjima iz 2020. i 2021. održava konstanta od po 61 izvorni naučni rad.

U časopisu Filolog od 2019. do 2021. godine objavljena su ukupno 162 priloga: 103 izvorna naučna rada, 24 pregledna rada, 29 prikaza, četiri saopćenja i jedan izvještaj. Sagledavajući kontinuitet redovnosti tipova priloga u postotcima, Filolog u razmatranom periodu ima ukupno 63,58% izvornih naučnih radova, 14,81% preglednih, 17,90% prikaza te manji postotak saopćenja i izvještaja.

[CHART]

Grafikon 7. Tip priloga u časopisu Filolog po objavljenim brojevima u periodu od 2019. do 2021.

Kada je riječ o redovnosti članaka i njihovih pojedinih tipova u časopisu Historijski pogledi, od ukupnog korpusa od 109 radova, 2019. godine objavljeno je 57,14% izvornih naučnih radova, 21,43% prikaza, 14,29% preglednih radova i 7,14% izvještaja. Tokom 2020. primjetan je pad broja izvornih naučnih radova na 43,90%, koji je nastavljen u 2021. iznoseći 42,5%, te povećanje broja prikaza i preglednih radova.

[CHART]

Grafikon 8. Tip priloga u časopisu Historijski pogledi po objavljenim brojevima u periodu od 2019. do 2021.

3.5 Online dostupnost

Peti kriterij tiče se online dostupnosti, odnosno osiguravanja mrežnog pristupa časopisu i svim potrebnim informacijama. Omogućavanje mrežnog pristupa kreira uvjet za vidljivost, transparentnost informacija te lakše pretraživanje, a sastoji se iz zadovoljavanja potkriterija: 1. dostupnost cjelovitog sadržaja časopisa na mrežnoj prezentaciji, 2. početna stranica časopisa na engleskom jeziku i 3. kvalitet početne stranice (Elsevier, 2022). Ukoliko postojeća stranica časopisa ne zadovoljava kriterije mrežnog pristupa, potrebno je osmisliti proces redizajniranja i punjenja stranice relevantnim materijalima (informacije o časopisu, za autore) koje je lako koristiti. Online dostupnost i funkcionalnost web-prezentacija časopisa DHS, Filolog i Historijski pogledi evaluirane su vodeći se postojećim potkriterijima općih uputa za izgled i funkcionalnost web-prezentacija te preporukama za uređenje web-stranice časopisa.

Prvi potkriterij dostupnosti cjelovitog sadržaja na mrežnoj prezentaciji te drugi koji se odnosi na dostupnost početne stranice časopisa na engleskom jeziku, zadovoljeni su u slučaju sva tri časopisa. Kako bi se ispitalo ispunjavanje trećeg potkriterija kvaliteta početne stranice časopisa, potrebno je osloniti se na postojeće opće kriterije funkcionalnosti web-prezentacija.16 Navigacija je ispunila zahtjev da posjetitelji web-prezentacija časopisa u svakom trenutku i na svakoj stranici znaju gdje se nalaze, a to je na stranici časopisa Društvene i humanističke studije postignuto na dva načina: 1. uvođenjem promjene boje kao vizualne oznake i podsjetnika na kojoj se stranici korisnik/ca nalazi i 2. opcijom tzv. krušnih mrvica, odnosno praćenjem prethodno otvorenih stranica. Web-prezentacija časopisa Filolog također koristi vizualne oznake, iako su one manje vidljive i jasne. Historijski pogledi služe se na isti način opcijom promjene boje kao vizualne oznake trenutne lokacije te logotipom Centra za istraživanje moderne i savremene historije Tuzle koji ima funkciju navigacionog elementa i povratka na početnu stranicu.

Slijedeći smjernice COPE-a, biblioteka Simon Fraser Univerziteta ponudila je listu od četrnaest elemenata za postavljanje časopisa na platformu Open Journal System.17 Svaka stavka može se čitati i kao nadređena ili podređena kategorija sadržaja web-prezentacija časopisa, a cjelokupne upute kao preporuke za uređenje web-prezentacije časopisa. Časopisi Društvena i humanistička istraživanja, Filolog i Historijski pogledi jesu primjeri dobre prakse u poštivanju preporučenih kategorija i informacija koje nude. Ipak, postoje razlike u načinu kategorizacije web-stranica i informacija.

Informacijska arhitektura početnih stranica tri časopisa razlikuje se najprije u rasporedu te vidljivosti sekcija i potsekcija. Časopis DHS većinu potsekcija smješta unutar nadređene kategorije – O nama, dok Filolog i Historijski pogledi u glavnu navigacionu traku izdvajaju više potsekcija. Druga razlika tiče se samog načina predstavljanja setova informacija; početna stranica časopisa DHS izgrađena je na kombinaciji vizualnog prikaza pojedinih elemenata strukture i tekstualnog sadržaja, a Filolog i Historijski pogledi primarno na tekstualnim elementima.

4 Diskusija: Ispunjavanje pet kriterija u uzročno-posljedičnom odnosu

Ovo poglavlje stavlja rezultate istraživanja u kontekst pretpostavke da ne postoji uvijek jasan uzročno-posljedični odnos između kriterija za indeksiranje časopisa i njihove primjene u praksi. S obzirom na to da je detaljno objašnjena i jasno naznačena politika časopisa uslov odgovora na pitanja za standardizaciju njegove strukture, u časopisu Društvene i humanističke studije, razrađena i složena klasifikacija strategija uslovljava sveobuhvatnost, uzročno-posljedični odnos standarda, javno dostupne informacije i odgovore na pitanja u vezi sa nizom segmenata strukture časopisa, procesa vrednovanja i objavljivanja, arhiviranja te pitanja etike.

Za razliku od politike časopisa Društvene i humanističke studije koja je podijeljena u dvanaest oblasti unutar objedinjene sekcije Politika, časopis Filolog vlastitu strategiju ne okuplja pod posebnom sekcijom. Drugim riječima, Filolog politiku navodi pod kategorijom O nama i, iako sadrži sva potrebna okvirna određenja, ona nisu podrobno razrađena i klasificirana kao u časopisu DHS. Većinski dio politike časopisa i uredničke politike potpada pod sekciju ciljeva i djelokruga, ne donoseći dovoljno detaljno razrađenu strukturu koja bi odgovarala Scopusovim kriterijima.

Osvrćući se na geografsku raznorodnost uredništva kao prvog potkriterija politike časopisa, raznorodnost redakcije osigurava da časopisi Društvene i humanističke studije i Filolog prati i raznolikost država porijekla autora. U slučaju časopisa Historijski pogledi, heterogenost redakcije ne ogleda se u raznolikosti država porijekla autora. Iako se geografska raznorodnost redakcije, općenito posmatrajući, postavlja kao preduslov za kvalitet priloga i geografsku raznorodnost autora, te je naznačena kao normativni Scopusov princip selekcije, u časopisu Historijski pogledi to ne doprinosi ispunjavanju pojedinih kriterija za indeksiranje u Scopusu, dok Odbor za odabir sadržaja i savjetovanje na ovom primjeru ne pokazuje konzistentnost u provođenju vlastitih kriterija odabira u finalnoj fazi evaluacije.

Kada je riječ o geografskoj raznorodnosti autora, od ova tri časopisa, jedino Društvene i humanističke studije u 2021. godini bilježi značajan porast udjela autora iz inostranih država, dok Filolog sadrži najveći ukupni udio stranih autora u trogodišnjem periodu. U usporedbi sa prethodna dva časopisa, u Historijskim pogledima tokom 2021. godine primijećen je pad članaka iz inostranih država. Iako se može činiti da Filolog prednjači u broju stranih autora, radi se o radovima s historijski kulturnog i jezički bliskog područja, tj. područja bivše Jugoslavije.

Ovo postaje jasno ako se pogleda jezička raznolikost časopisa. Tako časopis Društvene i humanističke studije ima najveći rast broja članaka na stranom jeziku u posljednjoj godini izlaženja, odnosno četrnaest radova na engleskom i jedan na njemačkom jeziku, dok Filolog sadrži tri rada na ruskom i po jedan rad na engleskom i njemačkom jeziku. Ovakvi rezultati dokazuju da geografska raznorodnost uredništva i autora ne osigurava apriori kontinuitet rasta raznolikosti jezika objavljenih priloga. Časopis Historijski pogledi ne ispunjava kriterij jezičke raznolikosti s obzirom na to da ne sadrži radove na engleskom, njemačkom ili bilo kojem od drugih jezika ukoliko se izuzme jedan rad objavljen na crnogorskom jeziku u 2020. godini.

Fokusirajući se na ispunjavanje trećeg kriterija, pozicioniranja i relevantnosti časopisa, pretraživanje citiranosti članaka časopisa Društvene i humanističke studije daje najveći broj relevantnih rezultata u dva slučaja. Prvi se odnosi na broj citata na Google Scholaru, a drugi na časopise indeksirane u Scopusu u kojima su se autori referirali. Naime, praksa navođenja radova u istom časopisu koji se referira može biti prepoznata kao jedna od spornih “uređivačkih politika” indeksiranja u baze podataka, a primijećena je u časopisu Historijski pogledi.

Ako se uporedi ugled urednika tri časopisa kada je riječ o broju objavljenih radova, ukupnoj citiranosti članaka te citiranosti u časopisima koji su objavljeni u Scopusu, najbolje pozicioniran je Vedad Spahić, urednik časopisa Društvene i humanističke studije. Pored sporne uređivačke politike časopisa Historijski pogledi koja se odnosi na način navođenja radova te plagijarizam u radu Jasmina Jajčevića,18 Upravni odbor i Redakcija časopisa nisu sankcionisani. Iako Historijski pogledi naizgled kvantitativno prednjače u bazama podataka navedenim pod sekcijom Međunarodne baze, veliki broj njih potpada pod stranice za društveno i akademsko umrežavanje i dijeljenje objavljenih članaka.

Iz prethodne analize redovnosti objavljivanja brojeva časopisa po godini vidljivo je kako časopisi Društvene i humanističke studije i Historijski pogledi održavaju kontinuitet naznačen u politici časopisa, dok časopis Filolog tokom 2021. odstupa od unaprijed određenog slijeda izdavanja i istovremeno prednjači u broju izvornih naučnih radova u odnosu na ukupan broj objavljenih priloga. Ipak, sva tri časopisa bilježe povećanje broja prikaza, što se može tumačiti kao odstupanje od kriterija jer Scopusova politika naglašava nepostojanje sklonosti ka indeksiranju prikaza knjiga.

Imajući u vidu da su časopisi DHS, Filolog i Historijski pogledi zadovoljili kriterije za oblikovanje web-prezentacija časopisa, potrebno je način rasporeda ispunjenih elemenata dovesti u vezu sa općim uputama za kategorizaciju sadržaja. Naime, prosječni posjetitelj/ica web-prezentacije ne čita, već skenira stranicu, pri tome se fokusirajući na riječi koje su vezane za neki zadatak i lične interese. Kombinacijom vizualizacije elemenata i teksta web-prezentacije DHS časopisa, smanjuje se jednoličnost i potencijal da velika količina sadržaja koja je smještena na početnoj stranici postane opterećujuća za čitatelje. Časopis Filolog sadrži sve potrebne kategorije, ali teško uočljive vizualne oznake navigacije. Početna stranica časopisa Historijski pogledi prikazuje manje sadržaja općenito i tako umanjuje mogućnost za konfuziju, redundanciju i neselektivnost, prevladava tekstualni sadržaj.

5 Zaključak

U ovom radu nastojalo se komparativno i bibliometrijski analizirati koliko i na koji način odabrani bh. časopisi u promatranom razdoblju od tri godine zadovoljavaju kriterije za ulazak u citatnu i bibliografsku bazu podataka Scopus. Za te potrebe u radu je uzet uzorak od tri časopisa: Društvene i humanističke studije, Filolog: časopis za jezik, književnost i kulturu i Historijski pogledi koji su dostupni u otvorenom pristupu. Iako su među njima uočene razlike kada je u pitanju redovnost izlaženja, broj članaka po broju, tipologizacija priloga te naučne oblasti koje pokrivaju, ovakve diferencijacije nisu od velikog značaja budući da sva tri časopisa objavljuju radove autora iz područja društvenih i humanističkih znanosti.

Rezultati bibliometrijske analize pokazali su neznatne razlike poštovanja kriterija geografske i jezične raznorodnosti u časopisima Društvene i humanističke studije i Filolog, dok se časopis Historijski pogledi izdvaja po niskom stepenu heterogenosti autora i država iz kojih dolaze te korištenog jezika objavljenih priloga. Govoreći o pozicioniranju urednika i relevantnosti časopisa, DHS prednjači po broju citiranih članaka u časopisima koje Scopus već indeksira. Pored toga što je određena redovnost objavljivanja časopisa i članaka dosljedno poštovana, DHS u potpunosti ispunjava i posljednji kriterij evaluacijske faze – funkcionalnost početne mrežne stranice.

Osvrnuvši se posebno na stavke negativne recenzije Odbora za odabir sadržaja i savjetovanje, rezultati analize u radu pokazali su da Društvene i humanističke studije u usporedbi sa preostala dva pozitivno recenzirana časopisa ispunjava kriterije internacionalnosti, raznorodnosti i citiranosti. Analiza je pokazala da najveći postotak priloga u časopisu Filolog dolazi iz teritorijalno i kulturološki sličnih zemalja, što vanjski evaluatori mogu razumijevati kao geografsku raznolikost, ali radi se zapravo o državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije. Nadalje, iako se u recenziji časopisa Društvene i humanističke studije navodi nedovoljna citiranost u časopisima indeksiranim u Scopusu, proces pretraživanja ove baze podataka dao je više relevantnih rezultata od časopisa Filolog i Historijski pogledi.

Na osnovu svih istraživanjem dobijenih rezultata nemoguće je utvrditi koji su kriteriji opredijelili Scopusov Odbor za odabir sadržaja i savjetovanje da u svoju bazu uvrsti Filolog i Historijske poglede, a odbije DHS. Preporuke za prevazilaženje ove situacije tiču se dva segmenta: 1 komunikacije sa Scopusovim agentima za podršku i žalbene upite; 2. unapređenja politike časopisa i redovnosti izlaženja pojedinih priloga po broju. S obzirom na utvrđenu nedosljednost u provođenju vlastitih kriterija odabira časopisa, potrebno je uspostaviti komunikaciju s agentima za podršku kako bi se traženi upit evidentirao, procesuirao i potom ponudio odgovor Redakciji časopisa. Unapređenje politike časopisa podrazumijeva i jasnije smjernice za oblikovanje radova, formatiranje, način navođenja grafika i ilustracija itd. Imajući u vidu prisutno povećanje broja prikaza po broju, potrebno je također utvrditi jasnu politiku o konstantnom broju prikaza.

Ipak, treba biti svjestan činjenice kako ovo istraživanje ima svoje ograničavajuće domete. Jedan od njih svakako je ograničavajući uzorak od svega tri godine objavljivanja časopisa koji je postavljen shodno zadanom minimalnom dvogodišnjem izlaženju časopisa u preevaluacijskim smjernicama, te potrebi da se ukupni uzorak minimalno proširi kako bi se stekao bolji uvid u eventualne promjene, kontinuitet i napredak / gubljenje standardizacije. Drugo ograničenje tiče se nemogućnosti uspostavljanja jedinstvenih kriterija za analizu kada su u pitanju maternji jezik i srodnost bosanskog, hrvatskog, srpskog i crnogorskog koji se vanjskom evaluatoru mogu činiti kao strani jezici, te prilozi bez naznačene države porijekla koji nisu navođeni.

1 Introduction

Reviewing a candidate journal for registration in the database implies a critical and scientifically based presentation of the journal’s contents, guided by predetermined quantitative and qualitative selection criteria. This paper arises from the need to explain in detail the criteria for inclusion in the Scopus citation and bibliographic database. The aim is to examine the consistency in implementing five essential criteria for the inclusion of Bosnian scientific journals that have submitted proposals to Scopus: Social Sciences and Humanities Studies ( DHS), Philologist – Journal of Language, Literature, and Cultural Studies, and Historical Views.19 The primary reason for this topic is the lack of bibliometric research in Bosnia and Herzegovina (BIH). Another reason regards current discussions on the needs and significance of bibliometric analyses in evaluating and monitoring the progress of higher educational institutions. An additional reason, however, is the negative review of Social Sciences and Humanities Studies that came after finalizing the Scopus application process. On the other hand, the journals Philologist and Historical Views have recently been included in the Scopus database, which makes them a suitable sample for the comparative analysis of bibliometric indicators.

At the beginning of the paper, I describe the research methodology – corpus, criteria, sample selection method, and analysis steps. Besides defining the two evaluation phases, the first part of this research lists all significant criteria elements for the journal’s indexing in the Scopus database. Focusing on specific criteria was determined by the negative Scopus review of the journal Social Sciences and Humanities Studies, which served as an additional starting point for comparing the fulfilment of those criteria elements marked as insufficient. After the methodological and theoretical part of the work, the comparative analysis of bibliometric indicators is divided into five parts: Journal Policy, Content, Journal Standing, Publishing Regularity, and Online Availability. The beginning of each analysis part offers a short explanation of all criteria that fall under a particular group, followed by a detailed analysis of individual criteria elements.

The literature in the theoretical part of the work and analysis is based mainly on existing evaluation questionnaires, official documents, Elsevier publications, and specific findings from the bibliometric analysis field and evaluation criteria. In addition to the publications and guidelines of Content Selection & Advisory Board (CSAB), Bernhard Mittermaier’s insights elaborate on specific criteria.

Finally, to examine general criteria such as the homepage appearance, this research uses additional literature from the area of website evaluation and design guidelines, especially journal website presentations.

The assumption is that this comparative presentation of bibliometric indicators shows the disconnect between fulfilled parameters and the selection process outcome, pointing to possible standardization problems associated with the Scopus peer review process when it comes to conducting an evaluation based on recommendations for content.

2 Methodology

This paper takes a sample of three BH scientific journals that completed the selection procedure for inclusion in the Scopus database. In addition to regional and national affiliation, another corpus selection criteria limited the choice of journals to those that completed the selection procedure in 2021. After specifying Scopus preevaluation and evaluation criteria, and using the comparative analysis method, the next chapter will analyse relevant bibliometric indicators of all issues and articles in journals Social Sciences and Humanities Studies, Philologist, and Historical Views from 2019 to 2021. The research sample for evaluation consisted of a total of 21 issues and 586 articles in journals to examine the quantitative and qualitative fulfilment level for indexing in Scopus and to gain insight into the journal parameters which are subjects for evaluation. Three years of continuous publication were a sufficiently comprehensive framework and time limit for analysing and comparing bibliometric indicators. Faculty of Philosophy in Tuzla published three issues of the DHS journal in 2019 and four issues in 2020 and 2021. On the other hand, journals Philologist and Historical Views have a smaller number of annual issues: in 2019 and 2020, the Faculty of Philology in Banja Luka published two issues, and in 2021, one issue. Center for Research of Modern and Contemporary History Tuzla published one issue in the first year covered in this paper, and in subsequent years two issues of the journal Historical Views.

The criteria for inclusion in the Scopus in the final evaluation phase are simultaneously used to conduct a comparative analysis of the journals’ bibliometric indicators.20 Technical criteria for inclusion in the Scopus during the final evaluation phase are, at the same time, used to conduct a comparative analysis of journals’ bibliometric indicators. As an additional criterion for a more detailed comparison of adherence to the standards, I used the official Content Selection & Advisory Board review of the DHS journal. Considering that the review mainly focused on specific criteria subsections in the final evaluation stage, such as geographical diversity, content, quality of articles, and citations in articles indexed in the Scopus, the analysis will focus on them.

Standard bibliometric indicators of this research – number of articles and authors, author data (name and surname, institution), languages, article types and fields – were collected between 2019 to 2021 using existing journal archives and web presentations. Depending on the need for different grouping and categorizations and to answer the questions posed by the evaluation categories, all datasets were recorded in Microsoft Excel spreadsheets. Then graphical representations of the collected research results were created.

2.1 Scopus standards and journal evaluation

In 2004, Elsevier launched Scopus as a new bibliographic and citation database. Compared to the Web of Science21 database, Scopus includes “significantly more journals” (Macan, 2007) and offers titles “in multiple languages” (Antonić, 2019). Indexing more than 22,000 journal titles, 150,000 books and over 9.8 million conference papers (Elsevier, 2020), Scopus represents a global multidisciplinary database that covers science, technology, medicine, social sciences, arts, and humanities. This citation and bibliographic database offers access to various documents, such as scientific and professional articles, books, chapters, conference papers, etc. On the other hand, Scopus does not index book reviews and meeting abstracts.

When it comes to serial publications, the most significant percentage of 60.5% belongs to active journals, while the rest falls under active trade journals (0.7%), active book series (2.1%) and inactive journals, books series and trade journals (36.6%) (Elsevier, 2020: 7).

To be eligible for review, all journal titles should meet all of these minimum criteria:22

After the pre-evaluation phase, the final evaluation begins with filling out a detailed proposal – called the Title Suggestion Form (Scopus Title Suggestion, 2022). Content Selection & Advisory Board reviews the fulfilment of five crucial criteria during the final evaluation phase: journal policy, content, journal standing, publishing regularity, and online availability. These criteria subsections are explained in detail in the next chapter.

3 Results

A negative review of DHS journal was taken into account during the following analysis, which CSAB forwarded to the Editorial Team just two days after they submitted the proposal. While keeping in mind the review process timeframe available in the official Scopus manual (Holland, Meester, & Chen, 2021: 7), the question arises – how is it possible to examine the fulfilment of criteria in two days if we take into account the number of data sets that need to be classified and processed. In the study “Does Scopus Put its Own Journal Selection Criteria into Practice?” (2015), authors also question whether the journals indexed in Scopus meet the inclusion criteria. This research included a sample of 23 countries and 203 journals indexed in Scopus and showed that “there are only 13 journals providing all of the minimum technical criteria of Scopus. The majority of the journals (190) did not meet at least one criterion.” (Taşkın et al., 2015: 1198).

Observing Scopus criteria in a time sequence makes it clear how a causal relationship determines their fulfilment. Suppose journal policies are set concisely from the very beginning. In that case, policies probably fit into pre-evaluation criteria. At the same time, an Editorial Team has set preconditions for potentially elaborated journal content, geographical diversity, unique contribution to existing literature, publishing regularity and standardization.

The explanations available in the Scopus review (2021) are also set in a causal relationship. CSAB pointed out limited geographical diversity and an insufficient number of “good articles every year” (Scopus Title Evaluation Support, direct message to the editors, 2021), which ultimately results in low citations in journals indexed in Scopus. Therefore, in the following analysis, the fulfilment of the conditions for inclusion will be observed in the chronological sequence of the five evaluation criteria while analysing in detail the aspects highlighted in the available review.

3.1 Journal Policy

The first criterion, Journal Policy, reflects a general determination that conditions the journal’s structure, peer review, editing process, and diversity in geographical distribution of editors and authors (Elsevier, 2022). Journal policies include 1. a clear, concise and consistent editorial policy that covers the focus and area of activity, editorial responsibilities and code of ethics; 2. publishing frequency, range of topics, journal sections and procedures for receiving and reviewing papers; 3. international editorial team; 4. international authorship. Editorial Board must follow a structured journal policy when fulfilling the remaining evaluation criteria, bearing in mind the general need to permeate different categories of criteria and the fact that policies affect journal content and online access.

A detailed insight into the policies of journals  Social Sciences and Humanities Studies,  Philologist, and  Historical Views can be obtained via their websites.  Social Sciences and Humanities Studies divides Journal Policies into twelve sections within the unified  Journal Policies category.23 Journal Philologist divides available data into nine categories24 and most information can be found within the unified category About. The policy of the journal Historical views includes Aims and scope, Ethics and Malpractice Statement, and a Publication ethics statement (Historical Views, 2022). The Aims and scope category describes the publisher’s goals in more detail and offers more information about the Center for Research of Modern and Contemporary History Tuzla, as well as publishing criteria, open access policy, editorial policy and download options.

3.1.1 Diversity in geographical distribution of editors

Focusing on the Scopus criteria of geographical diversity, this paragraph analyses the composition of the Editorial Board and Editorial Advisory Board of  Social Sciences and Humanities Studies. Editorial Board has nineteen members, nine of whom belong to the Faculty of Philosophy, University of Tuzla, while more than half, the remaining ten members, come from outside the publishing institution.25 Editorial Advisory Board has twenty-three members, seventeen of whom do not come from Bosnia and Herzegovina

The 14-member Editorial Team of the journal Philologist is composed of domestic, regional and international experts in the fields of language, literature and culture: eight members from outside the University of Banja Luka and six from within the publishing organization.26

Editorial Board of the journal Historical Views consists of seventeen members.27 The majority come from outside the Center for Research of Modern and Contemporary History Tuzla publishing organisation – nine members from Bosnia and Herzegovina and the rest from the region and the world.

3.1.2 Diversity in geographical distribution of authors

The journal’s policies determine the attitude towards geographical diversity. Since journals’ editors are, among other things, responsible for finding papers and communicating with potential authors, the editorial team’s geographical diversity can affect the authors’ geographic diversity.

[CHART]

Chart 1. Diversity of countries in each journal from 2019. do 2021.

On the graphic representation of geographical diversity at the level of state communities from 2019 to 2021 (Chart 1), it is evident that the authors of the journal Social Sciences and Humanities Studies in the past three years have come from a total of fourteen countries.28 Six of them belong to Southeast Europe, four countries are in Central Europe, and the rest are in the United States of America, Western Europe, Eastern Europe and West Africa. In the total sample of 324 contributions, 78.09% come from Bosnia and Herzegovina and 21.91% from foreign countries. The number of contributions by foreign authors in 2019 was 23.38%, and in 2020 a drop of 16.19% was recorded. In 2021 we can notice an increase in articles from countries outside Bosnia and Herzegovina, totalling 24.82%. Looking at geographical diversity as a diversity of cities, of the total number of articles in the DHS journal, the most significant percentage of 30.07% comes from Sarajevo, 20.07% are articles by authors from Tuzla, 6.03% from Mostar, 4.03% from Zagreb, 4.0% from Belgrade, and the remaining smaller percentage from fifty-one cities within Bosnia and Herzegovina, the region and the world.

In the previous three years, authors of the journal Philologist have come from twelve countries.29 Seven of them, and more than half, are countries from Southeast Europe, and one country is from Central Europe, Southern Europe, Eastern Europe / Asia, Central America, and the United States of America. In a sample of 162 contributions, 33.13% of articles come from the territory of Bosnia and Herzegovina, and 66.87% are from foreign countries. In contrast to the DHS journal, where of a total of twelve foreign countries, four belong to the countries of former Yugoslavia, in the Philologist journal, out of a total of eleven foreign countries, five belong to the countries of former Yugoslavia. In 2020, Philologist recorded an increase of foreign articles up to 69.64%. In contrast to 2019, when the number was 66.67%, in 2021, this number decreased to 62.50% foreign articles. When it comes to the geographical diversity of cities, of the total sample, 24.36% fall under the Banja Luka area, 13.46% come from Belgrade and Novi Sad, 12.82% from Kragujevac, 12.18% from Niš, while 23.72% articles come from twenty-one cities in Bosnia and Herzegovina, regional and European countries.

[CHART]

Chart 2. Diversity of cities in each journal from 2019. do 2021.

Authors from six countries30 published their texts in the journal Historical Views, where most of the countries belong to the region of Southeast Europe and one country to Central Europe. In a sample of 109 articles, 88.99% come from the territory of Bosnia and Herzegovina, and 11.01% are from foreign countries. Of the twelve foreign countries, 9.17% belong to articles from the territory former Yugoslavia. In contrast to the journals  Social Sciences and Humanities Studies and Philologist, which in 2021 recorded an increase in geographical diversity, in Historical Views, there is a noticeable decrease in articles from foreign countries. Regarding the total sample of cities, 46.30% articles come from Tuzla, 32.41% from Sarajevo, and 21.29% from the remaining cities of Bosnia and Herzegovina and the region.

2. Journal Content

Content, the second criterion, includes an academic contribution to the field, clarity of abstracts, quality of and conformity to the stated aims and scope of the journal, and readability of articles (Elsevier, 2022). Content structure and quality depend on previously defined journal policies, so, for example, abstracts can be defined as explicit and comprehensive if they meet the requirements of pre-set standards. Contribution to the field is defined by Jörg-Rüdiger Sack (2017: 23) as a “unique contribution to the existing literature”. If guidelines for authors contain instructions for writing abstracts, they also condition content and scientific contribution indicators.

3.2.1 Linguistic Diversity

Academic contribution to the scientific field, journal scope and readability, among other things, depend on the language of articles because they contribute to the internationalization of the journal. The number of articles in individual languages in journals DHS, Philologist, and Historical Views is shown in Chart 3, which is a visual representation of linguistic diversity from 2019 to 2021. In 2019,  Social Sciences and Humanities Studies published 88.16% of Bosnian / Croatian / Serbian articles and 11.84% of articles in English. Compared to 2019, in 2020 an increase was noticed in foreign languages, that of 14.56% (English 11.65%, and German 2.91%) and a further decrease of 11.19% in 2021.

[CHART]

Chart 3. A total number journal articles by language from 2019 to 2021.

In the journal Philologist, of the total sample of articles, 82.82% were written and published in Bosnian / Croatian / Serbian, while the rest, 17.18%, fall under foreign languages: 9.82% in English, 2.45% in French, 1.84% in Russian, 1.23% in Italian, and less than 1% in German. Compared to 23.29% in 2019, the number of foreign languages decreased. More precisely, the journal in 2020 contains 10.52% of articles in a foreign language, and in 2021 the percentage rises again to 15.15% of articles written in English, Russian and German. The journal  Historical Views records a low linguistic diversity. Almost all previous papers have been published in Bosnian / Croatian / Serbian language, while in 2020, one paper was published in Montenegrin.

3. Journal Standing

The third criterion of journal standing includes citedness of journal articles in Scopus and editor standing (Elsevier, 2022). The first sub-criterion, citedness, is causally related to the previous criteria of academic contribution to the journal’s scientific field. Editor standing is also related to the first criteria, journal and editorial policy. In other words, if editorial policy obligates the editor to fulfil the criteria of “widely published, widely cited, recognized in their field” (Sack, 2017: 25), there is a high probability that criteria of journal standing will be satisfied. The sub-criterion of article citedness measures the existing international visibility: citedness of journal articles in Scopus and indexing of journals in other databases. Guidelines emphasize that a low number of papers published by the journal that have received citations from journals indexed in Scopus “can be considered normal for a young journal, but as it grows and more issues appear, so the number of citations should be higher.” (Pre-evaluation of Scopus submission, 2022).

3.3.1 Citedness of journal articles

This chapter examines the citedness of three journals and articles in Google Scholar and the bibliographic database Scopus. While presenting bibliometric tools and databases, Mittermaier (University of Sarajevo, 2022) emphasized that bibliometric analysis with the help of Google Scholar often gives wrong results. This lapse happens because the process of counting citations is similar to the process of indexing the Web itself. When analysing citations, it is necessary to consider the Scopus database since the citedness of articles in journals indexed in Scopus is explicitly singled out as a citedness sub-criterion, and Google Scholar cannot capture the way scientific articles function.

Social Sciences and Humanities Studies journal is indexed in fifteen databases.31 Google Scholar indexes 224 articles and shows an h-index32 of 5. Since this internet search engine includes data from 2017 when calculating citations, this research singled out the citedness of articles since 2019 and noticed a significant increase in 2021. Chart 4 shows citedness – 22 DHS articles have been cited in 2019, which increased to 58 in 2020 and almost doubled to 108 in 2021.

Chart 4. Citedness of the DHS and Historical Views journals in Google Scholar from 2019 to 2021.

The results of the Scopus database show nine articles published in indexed journals that refer to papers published in the DHS journal. In 2019, one review paper was cited in the Journal of Ethnic and Cultural Studies indexed in Scopus, while 2020 records the highest citedness of DHS articles: in journals Nova prisutnost, Contemporary Southeastern Europe, Ljetopis socijalnog rada,  Obrazovanje i nauka, and  Folia Linguistica et Litteraria.

Philologist – Journal of Language, Literature, and Cultural Studies is indexed in eight databases .33 Although no unified Google Scholar graph offers an insight into the total citedness score for articles in Philologist, it is possible to obtain the desired insight through the individual score list. In this way, Google Scholar notes 19 articles published in this journal from 2019 to 2021. Ten citations belong to articles from 2019, and the rest of the authors cited the papers published in 2020 and 2021. The Scopus database indexes two articles that cite Philologist, one in the journal Poznanskie Studia Slawistyczne (Poland, 2019) and second in Komunikacija i kultura online (Serbia, 2021).

The website of Historical Views offers over thirty listed databases and websites for social networking of researchers and academic workers. The website of Historical Views offers over thirty listed databases and websites for social networking of researchers and academic workers. Google Scholar began indexing articles in 2017. Now it numbers 11 articles, two of which are cited in 2021. Out of eleven citations, other nine groups of authors cited articles published in 2018 and 2019. Finally, out of 109 documents displayed in Scopus, only one document was cited – in this same journal.

3.3.2 Editor standing

The second sub-criterion of the journal standing implies editor standing reputation: a number of published papers, citedness of articles and citedness of journal articles in Scopus.

Vedad Spahić, the editor of Social Sciences and Humanities Studies journal, is a professor at the Department of Bosnian Language and Literature, Faculty of Philosophy, University of Tuzla. Google Scholar shows 183 citations, an h-index of five and an i-10-index of 4. Scopus database indexes one article published in the Polish Academy of Sciences, Slavia Meridionalis (Poland) journal.

Biljana Babić, the editor-in-chief of Philologist, is a full-time professor at the Faculty of Philology, University of Banja Luka. The researcher’s Google Scholar profile does not contain a unified visual representation or bibliometric data, and manual search gives three results – papers published in Philologist (2012; 2014). Scopus author search shows one result, an article published in  Philologist (2021) , which was recently included in this database.

Izet Šabotić, the editor of Historical Views, is a full professor at the History Department, Faculty of Philosophy, University of Tuzla. Google Scholar shows 51 citations and an h-index of 3. Scopus search lists six results. Five articles are published in Historical Views, a recently indexed journal. If we exclude cases like these, Scopus gives one result: an article published in Moderna arhivistika journal (Slovenia). Editor standing cannot be limited only to the bibliometric indicators or the positions they hold. Reputation also implies the editor’s reputation, which the official guidelines do not explain in detail. Regardless of missing concrete information on what the editor’s reputation should represent, fulfilling this criterion certainly implies scientific ethics, a set of rules and norms a professionally responsible researcher should follow (Zahirović, 2021). The limitation of these and similar conditions to the exclusivity of bibliometric data, which themselves do not have a single criterion, not only makes them subject to different interpretations but also, as this paper indicates, they are often not correlated to the actual situation. Moreover, reducing the study of social and humanistic phenomena to strict scientific frameworks and professionalization of disciplines in a broader sense can have long-term scientific and social consequences (Hasanović, 2021). This aspect is certainly not the focus of this paper but indicates the problematic nature of subordinating specific journals to certain universal and undeveloped criteria.

3.4 Publishing Regularity

The fourth criterion, Publishing Regularity, implies “no delays or interruptions in the publication schedule” (Elsevier, 2022). Clear journal policies ensure pre-set standards of publishing regularity which should be followed consistently in each issue. The regularity criterion is divided into subcategories: “1. how many issues per year; 2. how many articles per issue; 3. how many issues delayed, and 4. is the journal sustainable and viable and will it last” (Sack, 2017). In order to fulfil the last sub-criterion, the journal’s policy also determines the financing method as an essential element for sustainability planning. The next analysis part involves the sub-criterion of issues per year, bearing in mind that precisely these elements of standardization are the emphasized sub-criteria when it comes to inclusion in the Scopus.

3.4.1 Issues per year

From 2019 to 2021, Faculty of Philosophy in Tuzla published eleven issues of the  DHS journal. Clear policies on the website indicate that the journal publishes two regular issues annually, as well as one to two special issues (Publication Frequency, 2022). Chart 5 shows how the  DHS journal consistently followed preset publishing regularity per year – three issues in 2019 and four in 2020 and 2021.

[CHART]

Chart 5. Journals issues per year from 2019 to 2021.

In the same period,  Philologist published five issues. The last published issue contains an indicated publication regularity: “Philologist journal is published twice a year, in June and December” (Instructions for Authors, 2021: 607). This journal policy was consistently implemented in 2019 and 2020, and two issues were published annually. In 2021, Philologist published one issue, which consists of a thematic section  Seventy Years of Russian Language and Cultural Studies in  Banja Luka. However, this section does not represent a thematic issue and therefore was not considered while analyzing the regularity of issues.

The available policy of Historical Views indicates the publishing regularity: “The Historical Views journal is published semi-annually.” (Aims and scope, 2022). In 2020 and 2021, Center for Research of Modern and Contemporary History published two, and in 2019, one issue. The Scopus criteria of the evaluation phase indicate the need for a specified regularity of numbers per year, which was not maintained during 2019. Criteria of the pre-evaluation phase emphasize that a journal has to be published for at least two years. In this case, it does not explicitly refer to the issues per year but to the age of the journal, which is why the Historical Views journal still fulfils the criterion of publishing regularity.

3.4.2 Regularity per issue

The standardization of articles in each journal issue appears as another sub-criterion of publishing regularity. Since journals do not have the same number of articles, percentages are calculated to represent the relationship between different types of journal papers evenly. Chart 6 shows a visual representation of journal issues publishing regularity from 2019 to 2021, as well as the changes in types of journal papers. This analysis does not take into account contributions without an indicated typology.

Chart 6. Type of articles in the DHS journal per published issue from 2019 to 2021.

Out of 314 papers published in DHS journal in three years, 78 papers were published in 2019. The number increased to 103 in 2020, so in the last year, it numbered included 133 papers. Of the total number, 53.18% are original scientific papers, 26.43% are review papers, 17.42% are book reviews, and 2.87% are expert papers. Forty-five original scientific papers were published in 2019, while issues in 2020 and 2021 maintain a constant of 61 original scientific papers per year.

The Philologist journal published 162 texts from 2019 to 2021: 103 original scientific papers, 24 review papers, 29 presentations, four announcements and one report. In the considered period Philologist has 63.58% original scientific papers, 14.81% reviews, 17.90% presentations, and a smaller percentage of announcements and reports.

[CHART]

Chart 7. Type of articles in the Philologist journal per published issue from 2019 to 2021.

Regarding the regularity of articles and specific article types in Historical Views, out of the total corpus of 109 papers, in 2019, this journal published 57.14% of original scientific papers, 21.43% of reviews, 14.29% of review papers and 7.14% of reports. In 2020, there was a noticeable drop of original scientific papers to 43.90%, which continued in 2021, amounting to 42.5%, and an increase in reviews and review papers.

[CHART]

Chart 8. Type of articles in the Historical Views journal per published issue from 2019 to 2021.

3.5 Online Availability

The fifth criterion concerns online availability, ensuring online access to the journal and all necessary information. Enabling online access creates a condition for visibility and information transparency. Online availability consists of the following sub-criteria: 1. full journal content available online; 2. English language journal home page available, and 3. quality of journal home page (Elsevier, 2022). Suppose the existing page of the journal does not meet the criteria of online access. In that case, it is necessary to go through a redesign process and put all relevant materials on the website (information about the journal, for authors). Online availability and website functionality of the journals DHS, Philologist, and Historical Views are evaluated based on the existing CSAB sub-criteria, general website appearance and functionality recommendations, as well as guidelines for online journals.

The first sub-criterion, a full journal content available online, and the second, which refers to a journal home page available in English, are met in the case of all three journals. In order to examine the fulfilment of the third sub-criterion, the quality of the journal home page, it is necessary to rely on the existing general criteria for website functionality.34 Navigation fulfilled the requirement that website visitors know where they are at any time and on every page. In the case of the DHS journal, this was achieved in two ways; 1. using a colour change as a visual indicator and a reminder of which page the user is on; 2. using breadcrumbs, i.e. listing previously opened pages. The website of the Philologist also uses visual indicators, although they are less visible and apparent. The Historical Views website uses similar navigation options, colour changing, and logo as a navigation button.

Following COPE guidelines,35 Simon Fraser University Library has provided a list of fourteen elements for setting up a journal on the Open Journal System.36 Each guideline can be read as a superior or subordinate category of the website, and the complete instructions as recommendations for designing a journal website. DHS, Philologist, and Historical Views are examples of good practice in following the recommended categories. However, there are differences in how the information is categorised on different websites.

Information architecture of these three journal home pages differs primarily in the layout and visibility of sections and subsections. The DHS journal places most of the subsections within the superordinate category – About us, while the Philologist and Historical Views put more subsections into the main navigation bar. Another difference concerns information presentation; the DHS home page is built on a combination of visual and textual elements, while the Philologist and Historical Views are primarily based on textual elements.

4 Discussion: Fulfilling criteria and causal relationship

This chapter places research results in the context of the assumption that there isn’t always a clear causal relationship between the criteria for journal indexing and its implementation in practice.

Detailed and indicated journal policies are the necessary condition for the standardization of its structure. In the DHS journal, an elaboration and a complex classification of strategies affect the comprehensiveness, the causal relationship of standards, evaluation, the publication process, archiving and ethical issues. Unlike the policy of the DHS journal, which is divided into twelve areas within the unified webpage Policies, Philologist journal does not gather its own strategy under a separate  policies section, but rather as a part of  About the journal webpage. Although it contains all necessary framework definitions, they are not as detailed nor as classified as they are on the  DHS journal website. Most of the journal and editorial policy of Historical Views journal falls under the aims and scope section, not providing a sufficiently detailed structure that would correspond to the Scopus criteria.

Diversity of the editorial team ensures that the journals DHS and Philologist also follow the diversity of the authors. In the case of Historical Views journal, the heterogeneity of the Editorial Board is not reflected in author diversity. Although the geographical diversity of the editorial team is set as a prerequisite for the quality of contributions and is indicated as normative Scopus selection criteria, in  Historical Views, it does not contribute to the fulfilment of specific criteria for indexing in Scopus. At the same time, Content Selection & Advisory Board, in this example, does not show consistency in implementing its selection criteria into practice. 

Regarding diversity in the geographical distribution of authors in journals  DHS,  Philologist, and  Historical Views, only  Social Sciences and Humanities Studies in 2021 recorded a significant increase of authors from foreign countries, while  Philologist has the most significant number of foreign authors in the three years. Although it may seem that  Philologist features the most foreign authors, these are papers from a historically cultural and a linguistically close area, i.e. the area of former Yugoslavia. Compared to the last two journals,  Historical Views journal in 2021 had a decrease in articles from foreign countries.

This becomes clear if one looks at the linguistic diversity of the journals. Thus,  DHS journal has had the most significant increase in foreign language articles in 2021; fourteen papers in English and one in German, while  Philologist contains three papers in Russian and one in English and German. Such results prove that diversity in the geographical distribution of editors and authors does not ensure  a priori the growth in linguistic diversity. Historical Views journal does not meet the criterion of linguistic diversity, considering that it does not contain works in English, German or any other language, except for one work in 2020 published in Montenegrin.

Focusing on the third criterion, journal standing, visibility of  DHS journal and articles gives relevant results in two cases. The first refers to the number of Google Scholar citations, and the second to the journal articles indexed in Scopus. Namely, the practice of paper citation within the same journal that is being referred to may be recognized as one of the more questionable “editorial policies” of indexing within databases, recognized in the Historical Views journal.

If we compare the editors standing when it comes to the number of published papers, citedness of articles and citedness of journal articles in Scopus, Vedad Spahić, DHS editor, has the best position. In addition to the disputed editorial policies of Historical Views, which refer to citations and citing guidelines, plagiarism in the work of Jasmin Jajčević,37 the Editorial Board did not sanction. Although Historical Views journal seems to lead in the number of databases listed under the webpage International Databases, many of them fall under social and academic networking sites and sharing of published articles.

From the previous analysis of publishing regularity, it is evident that the journals DHS and Historical Views maintain the continuity indicated in the journal’s policies, while the journal Philologist during 2021 deviates from the predetermined publishing regularity and, at the same time, has the most of original scientific papers. Nevertheless, all three journals have an increase in the number of reviews, which can be interpreted as a deviation from the criteria, as Scopus policies emphasize the lack of tendency to index book reviews.

Bearing that the journals  DHS, Philologist, and Historical Views met the criteria for the design of the journal’s website, it is necessary to bring the arrangement of existing website elements into connection with the general instructions for content, visualization and comprehensibility. Namely, the average website visitor does not read but rather scans the page, focusing on words related to a task and personal interests.  DHS reduced monotony and the potential for a large amount of content to be placed on the home page by combining text and text visualization. Philologist journal website contains all the necessary categories but also hard-to-perceive visual navigation marks. The homepage of Historical Views shows less content in general and thus reduces the possibility of confusion, redundancy and non-selectivity, and yet the textual content prevails.

5 Conclusion

This paper sought to analyse how selected BH journals through the course of three years meet the criteria for indexing in the Scopus citation and bibliographic database. For these purposes, I took three open-access journals as a sample: Social Sciences and Humanities Studies ( DHS), Philologist: Journal of Language, Literature and Cultural Studies, and Historical Views. Although there are differences between them when it comes to the publishing regularity, number of articles per issue, typology, and scientific areas, such differentiations are not of great importance since all three journals publish works by authors from the fields of social sciences and humanities.

The results of the bibliometric analysis showed slight differences in respect to the geographic and linguistic diversity criteria in DHS and Philologist. In contrast, Historical Views journal stands out with its low diversity of authors, countries and languages. Speaking of journal and editor standing, DHS has the most significant number of cited articles in journals indexed in Scopus. In addition to journal policies, content, standing and publishing regularity, DHS fully meets the last criterion – homepage functionality.

Referring specifically to the CSAB’s negative review of DHS journal, the results of this analysis showed that  Social Sciences and Humanities Studies journal, compared to the other indexed journals, meets the criteria of internationality, diversity and citedness. Analysis showed that the most significant percentage of articles in Philologist come from territorially and culturally similar countries, which external evaluators may understand as geographical diversity. However, these countries were created after the breakup of Yugoslavia. Furthermore, although the review of DHS mentions low citations in good journals indexed in Scopus, the search gave more relevant results than the journals Philologist and Historical Views.

Based on all the results obtained from the research, it is impossible to determine which criteria CSAB followed when it decided to include Philologist and Historical Views in the database while rejecting DHS. Recommendations for overcoming this situation concern two segments: 1 communication with Scopus agents for support and inquiries; 2. improvement of the journal’s policies and publishing regularity. Given the established inconsistency in the implementation of the database’s selection criteria, it is necessary to establish communication with support agents in order to register the requested query, process it and then offer a response to the journal’s Editorial Board. Improving journal policies implies more precise technical guidelines of formatting, indicating graphs and illustrations, etc. Considering the present increase in reviews, it is also necessary to establish clear policies on this subject. However, one should be aware of the fact that this research has its limitations. One is undoubtedly the limiting sample of only three years of publishing, which was set following the default minimum two-year publication in the pre-evaluation guidelines. Another limitation concerns the impossibility of establishing unique criteria for analysis regarding the mother tongue and relatedness of Bosnian, Croatian, Serbian and Montenegrin, which may seem like foreign languages to an external evaluator, and papers without an indicated country that are not listed.

6 Bibliografija / Bibliography

Antonić, Sanja M. (2019). Citatna analiza kao metoda vrednovanja naučnog rada istraživača iz Srbije u periodu od 2000. do 2016. godine [Unpublished doctoral dissertation]. Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu. https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/17508 (pristupljeno: 9. 5. 2022).

Društvene i humanističke studije. (2022). Početna stranica. http://www.dhs.ff.untz.ba/index.php/home/index (pristupljeno: 9. 5. 2022).

Elsevier. (2020). Scopus Content Coverage Guide. https://www.elsevier.com/__data/assets/pdf_file/0007/69451/Scopus_ContentCoverage_Guide_WEB.pdf (pristupljeno: 9. 5. 2022).

Elsevier. (2022). Content policy and Selection. https://www.elsevier.com/solutions/scopus/how-scopus-works/content/content-policy-and-selection (pristupljeno: 9. 5. 2022).

Elsevier. (2022). Pre-evaluation of Scopus submission. http://www.ready.joiv.org/ (pristupljeno: 9. 5. 2022).

Elsevier. (2022). Scopus title suggestion. https://suggestor.step.scopus.com/suggestTitle/step1.cfm (pristupljeno: 9. 5. 2022).

Filolog. (2022). O nama. https://filolog.rs.ba/index.php/filolog/about (pristupljeno: 9. 9. 2022).

Filolog. (2021). Uputstva za autore 9(23). https://filolog.rs.ba/docs/broj23.pdf (pristupljeno: 9. 5. 2022).