Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31727/gzb.45.6.7

Agronomska performanca i iskoristivost Cameline sative u svrhu proizvodnje biopl

Đurđica Kovačić orcid id orcid.org/0000-0002-4568-6371 ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences, University Josip Juraj Strossmayer of Osijek, Croatia
Bojan Stipešević ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences, University Josip Juraj Strossmayer of Osijek, Croatia
Ljubica Ranogajec ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences, University Josip Juraj Strossmayer of Osijek, Croatia
Goran Herman ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences, University Josip Juraj Strossmayer of Osijek, Croatia
Gordana Bukvić ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences, University Josip Juraj Strossmayer of Osijek, Croatia
Lara Ergović ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences, University Josip Juraj Strossmayer of Osijek, Croatia
Meri Engler ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences, University Josip Juraj Strossmayer of Osijek, Croatia
Davor Kralik ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences, University Josip Juraj Strossmayer of Osijek, Croatia
Brigita Popović ; Faculty of Agrobiotechnical Sciences, University Josip Juraj Strossmayer of Osijek, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 372 Kb

str. 71-80

preuzimanja: 257

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Istraživanje je postavljeno 2013. godine u agroekološkim uvjetima kontinentalne Hrvatske (3 različite lokacije). Pokus je postavljen po split-plot shemi u četiri ponavljanja, s tri razine glavnih tretmana obrade tla (CT - oranje; MD - reducirano višestruko tanjuranje; SD - reducirano drljanje jednom tanjuračom) i razinama gnojidbe podtretmana (F0 - kontrola; F1 - standardna gnojidba KAN-om; F2 - gnojidba 5% otopinom uree; F3 - Profert Mara; F4 - Profert NGT; F5 - Thiofer; F6 - EM Aktiv). Najveći prinos zrna i biomase kameline ostvaren je u podtretmanu F6 uz korištenje mikrobiološkog gnojiva EM Aktiv, neovisno o primijenjenoj agrotehnici. Nakon eksperimenta žetve, provedena je anaerobna šaržna kodigestija kameline i kravlje gnojovke u termofilnim uvjetima s ciljem određivanja potencijala kameline za proizvodnju bioplina. Bioplinski potencijal kameline izražen je preko prinosa bioplina i metana koji su se kretali od 382.00 odnosno 246.04 cm3 g-1 OT. U usporedbi s kukuruzom koji se često koristi kao standard za usporedbu prinosa metana, prinosi metana proizvedenog iz zrna kukuruza veći su za 21 do 40 %.

Ključne riječi

anaerobic co-digestion; biogas; Camelina sativa L. Crantz; manure; organic farming; anaerobna kodigestija; bioplin; Camelina sativa L. Crantz; gnojovka; organski uzgoj

Hrčak ID:

287455

URI

https://hrcak.srce.hr/287455

Datum izdavanja:

14.12.2022.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 851 *





This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.