Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

GUSTAV BOHUTINSKY AGRONOM, GENETIČAR I OPLEMENJIVAČ BILJA

Marijan Jošt ; S. Radića 21, Križevci, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 1.503 Kb

str. 403-416

preuzimanja: 1.360

citiraj


Sažetak

Gustav Bohutinsky (1877-1914.) po završetku studija poljoprivrede u Beču kao mladi agronom od 1903. radi na Kr. višem gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima, gdje napreduje do profesora “Biljinogojstva i zaštite bilja” i predstojnika Gospodarskog biljevišta i pokušališta. Još kao student profesora Tchermaka imao je priliku upoznati Mendelevo učenje, a kasnije kao znanstvenik i prvi hrvatski mendelist započinje genetska istraživanja na kukuruzu. Istovremeno, ali nevezano s američkim znanstvenicima Eastom i Shullom, Bohutinsky izučava samooplodnju i pojavu hibridnog vigora kod kukuruza. Istraživanjima tih triju znanstvenika postavljeni su temeljni principi heterozisa, fenomena na kojem se i danas zasniva proizvodnje hibridnog kukuruza. Bohutinsky je razvio metode oplemenjivanja kukuruza i pšenice iz lokalnih i introduciranih populacija i pritom uočio suodnos genotipa i okoliša. Poznate su njegove sorte kukuruza, pšenice, raži i ječma. Njegove su se pšenice pod nazivom Bohutinskijeve pšenice sijale sve do 1925. Bio je jedan je od pokretača i kasnije glavni urednik hrvatskog agronomskog znanstvenog časopisa “Gospodarska smotra”. Izradio je osnove za osnivanje Postaje za gojidbu bilja i Postaje za bolesti bilja u Zagrebu, no nije doživio njihovo osnivanje. Početkom I svjetskog rata mobiliziran je, a njegov kratak ali plodan život završava pod naletom kolere.

Ključne riječi

Bohutinsky; Križevci; genetika; oplemenjivanje bilja; pšenica; kukuruz

Hrčak ID:

26553

URI

https://hrcak.srce.hr/26553

Datum izdavanja:

5.11.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.215 *