Međunarodne studije, Vol. IX No. 1, 2009.
Izvorni znanstveni članak
Žene Hrvatske i NATO: ZA, PROTIV ili ...
Smiljana Leinert Novosel
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Rodno osviještena politika danas je prihvaćena ne samo u zemljama EU, već i onima koje to žele postati. Uspjeh ove politike ovisi o promjenama u svijesti ljudi, o njihovoj rodnoj osjetljivosti u svakodnevnom životu, o čemu ni europska ni hrvatska iskustva ne svjedoče u potpunosti. Egalitarne rodne uloge prihvaćaju se izgleda samo na općoj razini, dok u privatnom životu dominiraju one tradicionalne. Unatrag petnaestak godina žene i muškarci u Hrvatskoj svjedoče o trendu opadanja interesa za politička događanja, ali se potvrđuje da porast obrazovanja znači i jači intenzitet interesa za politiku kod oba spola. Ovu europsku "zakonitost" zaokružuju podaci o dobi: politika u Hrvatskoj najviše zanima starije od pedeset godina, gotovo podjednako žene i muškarce, dok su od mlađe populacije zainteresirani uglavnom muškarci. Sklonost integracijama uopće moguće je dovesti u vezu sa interesom za politiku, a njega s višim obrazovanjem. Euroatlantske integracije najčešće podržavaju visokoobrazovani, jako zainteresirani za politiku, među kojima prednjače žene; manji interes za politiku znači kod žena veću ravnodušnost, mnogo rjeđe otpor integracijama ali pokazuje i manju sigurnost žena u iznošenje vlastitog mišljenja. Prema predviđanju, usprkos rodno osjetljivom pristupu u djelovanju NATO saveza, podrška žena je niža od one za ulazak Hrvatske u EU i niža od one muškaraca istog stupnja zainteresiranosti. Ukratko, dominantna potpora ulasku u EU dolazi od politički motiviranih visokoobrazovanih žena, dok ulasku u NATO savez potporu najčešće pružaju visokoobrazovani muškarci naglašenog interesa za politiku.
Ključne riječi
rodno osviještena politika; žene; Europska unija; NATO savez
Hrčak ID:
291344
URI
Datum izdavanja:
1.2.2009.
Posjeta: 574 *