Međunarodne studije, Vol. IX No. 1, 2009.
Pregledni rad
Helsinški pokret i njegovi dosezi: od Hladnog rata do suvremene Hrvatske
Tin Gazivoda
; Centar za ljudska prava, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Od početnog sovjetskog zanosa idejom utemeljenja Sveeuropske sigurnosne asocijacije, višegodišnja pregovaranja na međudržavnoj razini dovela su do dokumenta koji omogućuje građanima država potpisnica da nadziru kako njihove vlade provode preuzete obveze. Između ostaloga, potpisom na Završni helsinški akt zemlje istočnog bloka po prvi su put 'prihvatile' ideju da ljudska prava nisu isključivo 'unutarnja stvar' svake države. Helsinškim aktom službeno je osnovana prva međunarodna organizacija koja je okupljala predstavnike vodećih država iz 'kapitalističkog zapada' i 'komunističkog istoka'. Istodobno, Helsinškim aktom ohrabreni su brojni disidenti i borci za ljudska prava u zatvorenim društvima Istočne Europe i Sovjetskog Saveza, te utemeljeni helsinški odbori građana okupljenih kako bi motrili do koje mjere njihove vlade u stvarnosti provode svoje obveze na području ljudskih prava. Nekoliko godina kasnije, u jesen 1982., utemeljen je i mehanizam za koordinaciju napora nastalih helsinških odbora na međunarodnoj razini - Međunarodna helsinška federacija za ljudska prava.
Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina proteklog stoljeća diljem Istočne Evrope, a dijelom i u bivšem Sovjetskom Savezu, postupno jačaju aktivnosti Helsinških odbora, ali i raznih drugih kulturnih, ekoloških i mirovnjačkih inicijativa, te pojedinaca - disidenata. Šireći prostor slobode i štiteći temeljna ljudska prava pojedinaca, te su građanske
inicijative pridonijele procesu rušenja, tj. 'urušavanja', jednostranačkih komunističkih/socijalističkih režima. U tom kontekstu, Završni helsinški akt u mnogome je služio kao oslonac za napore aktivista za ljudska prava. Konačni raspad istočnog bloka istodobno je doveo i do rasplamsavanja međuetničkih sukoba. Dok je Jugoslavenski helsinški odbor nestao u vihoru raspada druge Jugoslavije, ni vladini (KESS, tj. OESS) ni nevladini helsinški mehanizmi, nisu spriječili najgrublja kršenja ljudskih prava diljem bivše Jugoslavije. Prepoznajući potrebu da se dosljedno štite i zagovaraju prava svih građana/ki Hrvatske neovisno o njihovoj pripadnosti, 31. ožujka 1993. osnovan je Hrvatski helsinški odbor
za ljudska prava (u daljnjem tekstu HHO). Unatoč raznim poteškoćama u proteklih petnaest godina HHO je postao ključno mjesto zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj. Cilj je stoga ovoga članka ukazati na ulogu i dosege Helsinškog pokreta u cjelini ali i Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava u kontekstu suvremene Hrvatske.
Ključne riječi
Završni Helsinški akt; OESS; Helsinški pokret; ljudska prava; Međunarodna Helsinška Federacija za ljudska prava (IHF); HHO
Hrčak ID:
291345
URI
Datum izdavanja:
1.2.2009.
Posjeta: 326 *