Međunarodne studije, Vol. IX No. 1, 2009.
Pregledni rad
Pedeset godina Pagvaškog pokreta, pagvaške konferencije u svijetu i Hrvatsko pagvaško društvo
Vladimir Knapp
; Fakultet elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivo Šlaus
; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska
Radovan Vukadinović
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Međunarodne konferencije o znanosti i svjetskim problemima (Pugwash Conferences on Science and World Affairs), kroz proteklih 50 godina održavanja, afirmirale su se najprije kao djelotvoran forum za komuniciranje između Istoka i Zapada. Posredstvom i sudjelovanjem znanstvenika obiju strana koristeći pristup i metode znanstvenika moglo se raspravljati o najvažnijem problemu: problemu nuklearnog oružja i nuklearne opasnosti, što je bilo od izuzetne vrijednosti u godinama Hladnog rata, ali i danas. Po završetku Hladnog rata Pagvaški pokret ostaje autoritativan skup znanstvenika koji na primjeren način i s dugogodišnjim iskustvom prilazi i drugim najkrupnijim svjetskim problemima. Pored nuklearnog ubrzo je u fokus razmatranja Pagvaškog pokreta došlo biološko i kemijsko oružje, dok su se problemi ekonomskog i znanstvenog razvoja Trećeg svijeta počeli razmatrati nešto kasnije. U posljednje vrijeme Pagvaški pokret poklanja znatnu pažnju i ekologiji, posebno onim njenim aspektima koji su relevantni za međunarodne odnose, te koji traže koordinirano međunarodno djelovanje. Međutim, centralni izazov Pagvaškog pokreta ostaje i dalje nuklearno razoružanje; po završetku Hladnog rata dodatno zaoštravano rastućom opasnošću od nuklearne proliferacije i terorizma.
Počeci Pagvaša padaju u godinama nakon što su eksplozije hidrogenskih bombi od strane SAD i SSSR 1952. i 1953. godine stvarno zaprijetile uništenjem čitavog svijeta. Pagvaški pokret i jedan o njegovih osnivača Prof. J. Rotblat dobili su Nobelovu nagradu za mir 1995. godine.
Hrvatski znanstvenici uključili su se u Pagvaški pokret vrlo rano, početkom 60-ih godina prošlog stoljeća i organizirali su 11. Pagvašku konferenciju u Dubrovniku 1963. godine. Hrvatski znanstvenici organiziraju Jugoslavensko pagvaško društvo te godine i na njegovom čelu je sve do 1985. godine Prof. Ivan Supek. Godine 1992. osnovano je Hrvatsko pagvaško društvo. Izloženi su ciljevi, zadaci i smjernice Pagvaškog pokreta i uloga hrvatskih znanstvenika i Hrvatskog pagvaškog društva.
Ključne riječi
Pagvaški pokret; Pagvaške konferencije; Hrvatsko pagvaško društvo
Hrčak ID:
291346
URI
Datum izdavanja:
1.2.2009.
Posjeta: 293 *