Prethodno priopćenje
Održivo upravljanje okruženjem povijesnih gradova uspostavom kontaktne zone – ključni pristupi međunarodnih dokumenata o zaštiti i očuvanju kulturnog naslijeđa
Aljoša Špaleta
orcid.org/0000-0002-7950-6455
; Ministarstvo kulture i medija RH, Hrvatska
Sažetak
Kontaktna zona (engl. buffer zone) kao jedan od osnovnih planskih alata u održivom upravljanju zaštićenim prirodnim područjima od 1990-ih kontinuirano zauzima sve veću ulogu u zaštiti i očuvanju kulturnog naslijeđa, posebice dobara upisanih na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine. Unatoč tomu, razlike u tumačenju njene uloge, kako na međunarodnom planu tako i u okvirima nacionalnih politika zašite zemalja članica UNESCO-a, i dalje su prisutne u mjeri kojom je dovedena u pitanje njena temeljna svrha, kao u recentnom slučaju grada Liverpoola, koji je 2021. godine izbrisan s Popisa svjetske baštine. Istraživanjem na temu održivog upravljanja povijesnim gradovima i njihovim okruženjem revidiraju se osnovna polazišta zaštite te se ulogu kontaktne zone povezuje s posljednjim UNESCO-ovim Preporukama za zaštitu povijesnih urbanih krajolika. Radom su analizirani međunarodni dokumenti o zaštiti i očuvanju kulturne baštine, razvoj njenog poimanja te ključni aspekti koji informiraju konzervatorsku praksu, od Atenske povelje o restauraciji povijesnih spomenika iz 1931. do Pariške Preporuke za zaštitu povijesnih urbanih krajolika iz 2011. godine. Konačno, ulogu kontaktne zone izravno se povezuje s konceptom integriteta (engl. integrity) kao jednim od dvaju temeljnih kriterija za zaštitu i očuvanje kulturne baštine.
Ključne riječi
Kontaktna zona, povijesni urbani krajolik, integritet, okruženje, održivost
Hrčak ID:
292051
URI
Datum izdavanja:
22.12.2022.
Posjeta: 278 *