Izvorni znanstveni članak

JEKAVIZAM ILIJE ABJANIĆA

Ante Selak ; Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Sažetak

U radu se, u kontekstu jezikoslovnih i drugih prevladavajućih
okolnosti, analiziraju ključne sastavnice Abjanićevih jezikoslovnih istraživanja.
Ilija Abjanić (1868.-1946.) nije prihvaćao zaokret hrvatskih fonetičara. Štoviše,
u njemu je prepozna(va)o najizravniju ugrozu hrvatskoga jezika, hrvatske kulture,
hrvatskoga naroda. Dok su Karadžićevi sljedbenici jezično stapanje hrvatskoga i
srpskoga jezika promicali kao pretpostavku spasonosna jugoslavenskog kulturnopolitičkog
integralizma, Abjanić je to tumačio kao velikosrpski imperijalizam
koji rastače hrvatsko nacionalno biće. Suprotstavljao mu se kako je nabolje znao
i koliko je najviše mogao: inoviranjem slovopisa, rekonstruiranjem naglasnog
sustava, reafi rmacijom hrvatske književno-jezične baštine koja ponajbolje zrcali
sam duh hrvatskoga jezika.
Osim radikalnog suprotstavljanja vukovštini, Abjanić je neprispodobivom
upornošću desetljećima stvarao hrvatsko medicinsko nazivlje.
Abjanićevo neprihvaćanje vukovske norme rezultiralo je posvemašnjim
ignoriranjem i neobjavljivanjem njegova opusa.

Ključne riječi

Ortografi ja; ortoepija; etimologija; glasomirje; samoglasi; suglasi; purizam

Hrčak ID:

26965

URI

https://hrcak.srce.hr/26965

Datum izdavanja:

4.12.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.636 *