Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.32728/mo.17.2.2022.01
O JEZIČNIM IGRAMA IZ UČITELJSKE PERSPEKTIVE
Dunja Pavličević-Franić
; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Katarina Aladrović Slovaček
orcid.org/0000-0002-0706-9436
; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ivana Mandić
; Osnovna škola Jure Kaštelana, Zagreb Republika Hrvatska
Sažetak
U Kurikulumu nastavnog predmeta Hrvatski jezik (2019) učenik se smatra proaktivnim subjektom, a učitelj postaje mentorom i moderatorom. Zbog opsežnosti i zahtjevnosti predmeta Hrvatski jezik, učitelji gramatičko- pravopisne sadržaje moraju približiti učenicima kako bi pospješili i olakšali im učenje te promijenili percepciju nastavnoga predmeta iz negativne u pozitivnu. Zbog niske razine komunikacijske i lingvističke kompetencije danas govorimo o funkcionalno nepismenim generacijama. Zato je sadržaj predmeta potrebno prilagoditi razvojnoj dobi i interesima učenika. Uporaba jezične igre u okviru komunikacijsko- funkcionalnoga pristupa pokazala se vrlo svrhovitom u ranojezičnome diskursu (Pavličević-Franić, 2005). Stoga je cilj ovoga rada bio ispitati koriste li učitelji igru kao metodu u nastavi Hrvatskoga jezika, u kojim područjima i sadržajima te postoji li statistički značajna razlika u primjeni načela igrifikacije s obzirom na godine radnoga staža. Potvrđuje se da učitelji znaju važnost lingvodidaktičke igre, ali je u praksi rabe samo ponekad.
Ključne riječi
Hrvatski jezik, jezična igra, jezik i komunikacija.
Hrčak ID:
296375
URI
Datum izdavanja:
25.3.2023.
Posjeta: 609 *