Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31727/m.25.3.4

Utjecaj antioksidansa na kvalitetu i oksidativnu stabilnost animalnih masti

Amina Jusupović orcid id orcid.org/0009-0004-9582-5562 ; Faculty of Agriculture and Food Science, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Selma Čorbo ; Faculty of Agriculture and Food Science, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Biljana Rabrenović orcid id orcid.org/0000-0002-4006-1612 ; Faculty of Agriculture, University of Belgrade, Republic of Serbia
Munevera Begić ; Faculty of Agriculture and Food Science, University of Sarajevo, Bosnia and Herzegovina


Puni tekst: engleski pdf 1.865 Kb

str. 205-218

preuzimanja: 120

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj prirodnih i sintetskih antioksidansa na kvalitetu i stabilnost animalnih masti. Na uzorcima, sa i bez dodatka prirodnih antioksidansa (ekstrakt kadulje, ružmarina i đumbira) dodanih u masti u koncentraciji od 0,2 % i sintetskih antioksidansa (PG-propil galat, BHA-butilhidroksianizol i BHT-butilhidroksitoluen) dodanih u masti u koncentraciji 0,01 % ispitivane su vrijednosti peroksidnog broja i sadržaja slobodnih masnih kiselina. Oksidativna stabilnost masti određena je testom održivosti na 98 °C tokom 7 dana. Svaka 24 sata ispitivane su peroksidna vrijednost i slobodne masne kiseline za sve uzorke goveđe, ovčje i kozje masti. Rezultati istraživanja pokazuju da su primijenjeni antioksidansi uspješno stabilizirali sve animalne masti u odnosu na kontrolni uzorak. Analiza sastava masnih kiselina baznih uzoraka (bez dodataka prirodnih antioksidansa) pokazuje da su palmitinska, stearinska i oleinska masna kiselina najzastupljenije u animalnim mastima. Najveća ukupna vrijednost SFA utvrđena je u ovčjoj masti (66,85 %), a najniža u kozjoj masti (56,57 %). U goveđoj masti ukupan sadržaj SFA iznosio je 59,26 %. Stearinska kiselina je najzastupljenija u ovčjoj masti (37,75 %), dok su goveđa i kozja mast imale niže i približno jednake vrijednosti (27,93% i 26,91%). Nakon staerinske, palmitinska kiselina je najzastupljenija u goveđoj masti s 27,78 %, zatim 25,25% u ovčjoj i 24,91% u kozjoj masti. Od mononezasićenih kiselina (MUFA) u kozjoj masti najviše je zastupljena oleinska kiselina (38,16%), dok je nešto niža u goveđoj (36,61 %), a najmanje u ovčjoj (27,60 %). Ukupne nezasićene masne kiseline (UFA) najviše su zastupljene u kozjoj masti (43,51 %), zatim u goveđoj (40,82 %), dok su značajno manje zastupljene u ovčjoj masti (32,95 %). Među polinezasićenim kiselinama (PUFA), najveći sadržaj linolne kiseline je u ovčjoj masti (4,19 %). U goveđoj masti linolna kiselina je bila 60 % niža u odnosu na ovčju (0,76 %), a 10 % viša u odnosu na kozju (1,89 %). Na osnovu sadržaja pojedinačnih masnih kiselina i sadržaja pojedinih grupa masnih kiselina: SFA, UFA, MUFA, PUFA, izračunati su nutritivni indeksi ispitivanih masti. Zaključeno je da se ispitani uzorci goveđe, ovčje i kozje masti bez dodatka antioksidansa ne mogu deklarirati kao proizvodi visoke nutritivne vrijednosti. Nutritivna vrijednost izražena kroz omjer PUFA/SFA za goveđu mast bila je 0,01, a ovčja i kozja mast 0,06.

Ključne riječi

animalne masti; kvaliteta; oksidativna stabilnost; antioksidansi; test održivosti

Hrčak ID:

303420

URI

https://hrcak.srce.hr/303420

Datum izdavanja:

14.5.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački španjolski talijanski

Posjeta: 427 *





This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.