Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17794/rgn.2023.2.1
LONČARSKA TEHNOLOGIJA KROZ VRIJEME: ARHEOMETRIJA KERAMIKE I LONČARSKE SIROVINE S VIŠEPERIODNOG ARHEOLOŠKOG NALAZIŠTA ISTOČNE HRVATSKE
Natali Neral
orcid.org/0000-0003-0329-2259
; Institute of Archaeology, Jurjevska Street 15, 10000 Zagreb, Croatia
Andreja Kudelić
orcid.org/0000-0003-2598-1653
; Institute of Archaeology, Jurjevska Street 15, 10000 Zagreb, Croatia
Ana Maričić
orcid.org/0000-0002-9082-9917
; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia
Marta Mileusnić
orcid.org/0000-0003-3776-3661
; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb, Croatia
Sažetak
Razmatranje višeperiodnih arheoloških nalazišta s ciljem razumijevanja mehanizama kulturnih promjena velikih razmjera još je uvijek vrlo rijetka tema istraživanja u Hrvatskoj. Tehnološke tradicije od velike su važnosti, posebice u kontekstu razmatranja kontinuiteta, inovacija i promjena. U ovom radu upotrijebili smo arheometrijski pristup za istraživanje lončarske tehnologije. Stoga ovaj članak predstavlja analizu petrografije i mineralogije arheološke keramike i potencijalnih sirovina prikupljenih u blizini višeperiodnog arheološkog nalazišta (od neolitika do srednjeg vijeka) Jagodnjak-Krčevine smještenog u istočnoj Slavoniji, tj. jugozapadnom dijelu Panonskog bazena. Primarni cilj je utvrditi kakvu su recepturu lončarske smjese (glina i primjese) koristili lončari za izradu posuda, radi boljeg razumijevanja njihove varijabilnosti u kontekstu tehno-funkcionalnih značajki. Dodatni cilj je ispitati dostupnost i kvalitetu gline za proizvodnju posuda te proučiti njihovu rasprostranjenost u lokalnom krajoliku. Analitičke metode primijenjene u istraživanju su optička mikroskopija, rendgenska difrakcija i granulometrijska analiza. Usporedbom arheološke keramike s glinama utvrđeno je da su drevni lončari vjerojatno koristili lokalno dostupne gline, a odabir primjesa koja se glini dodavala predstavlja snažan element tehno-tradicije, koji je izraženiji kod prapovijesnih zajednica. Nadalje, ovi rezultati predstavljaju prvo istraživanje u Hrvatskoj usmjereno na raspravu o udaljenostima koje su lončari prelazili kako bi došli do svojih resursa u različitim razdobljima prošlosti, što općenito može pridonijeti proučavanju regionalnog sustava proizvodnje i korištenja krajolika.
Ključne riječi
arheometrija; Baranja; terensko uzorkovanje; lončarska sirovina; lončarska tehnologija
Hrčak ID:
304332
URI
Datum izdavanja:
10.6.2023.
Posjeta: 411 *