Croatology, Vol. 14 No. 1, 2023.
Original scientific paper
https://doi.org/10.59323/k.14.1.7
Obilježja i kvaliteta života hrvatskih umirovljenika: što čini starenje uspješnim?
Katarina Jelić
orcid.org/0000-0003-2914-0392
; Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb
Dora Korać
orcid.org/0000-0002-4242-3808
; Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb
Vanja Kopilaš
orcid.org/0000-0002-8614-9505
; Faculty of Croatian Studies, University of Zagreb
Abstract
Ljudski vijek posljednjih se godina značajno produljio te se fokus gerontologije i zdravstvene psihologije sve više prebacuje na utvrđivanje čimbenika koji određuju kvalitetu života. Starija dob period je brojnih
promjena na tjelesnom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom planu, ali unatoč gubicima postoje i pozitivne promjene. U Republici Hrvatskoj je u srpnju 2022. godine bilo ukupno 1.230.173 korisnika mirovina. S obzirom na to da se radi o značajnom udjelu u ukupnom stanovništvu RH, cilj istraživanja bio je proučiti subjektivne čimbenike uspješnog starenja, odnosno utvrditi u kojem smjeru je potrebno razvijati intervencije zbog poboljšanja kvalitete njihovog života. U istraživanju je sudjelovalo 274 umirovljenika, od čega 182 žena (66,4%) te 92 muškaraca (33,6%) prosječne dobi 70 godina (SD=8,5) koji su u prosjeku umirovljeni s oko 55 godina (SD=7,98). Od standardiziranih upitnika, korišteni su: Skala
samoprocjene uspješnog starenja, Kratka forma UCLA-skale usamljenosti, Gerijatrijska skala depresije: kratka forma te Upitnik emocionalnih vještina i kompetencija. Sudionici su upitnik ispunjavali uživo nakon što su potpisali informirani pristanak i suglasnost za sudjelovanje. Sukladno očekivanjima, većina varijabli umjereno je do srednje pozitivno povezana, uz iznimku kronološke dobi koja je značajno povezana samo sa subjektivnom dobi (r=0,553). Sukladno rezultatima, osobe koje se percipiraju mlađima od svoje objektivne dobi iskazuju manje depresivnih simptoma i bolje emocionalno funkcioniranje, a vlastito starenje procjenjuju uspješnijim. Dobivena je umjerena i pozitivna povezanost usamljenosti i depresivnosti (r=0,392) te niska, negativna povezanost usamljenosti i emocionalne kompetencije (r=-0,187). Starije osobe koje imaju razvijeniju emocionalnu inteligenciju iskazuju nižu razinu depresivnosti (r=-0,336). Konačno, model koji kombinira varijable spola i subjektivne dobi u prvom koraku te varijable depresije, usamljenosti i emocionalnih kompetencija u drugome koraku pokazao se statistički značajan te objasnio gotovo polovicu varijance uspješnog starenja, odnosno 45,3% (R2
c=0,442). Preporuke za buduća istraživanja idu u smjeru kombiniranog nacrta istraživanja s minimalno dvjema točkama mjerenja, gdje bi se mogle uključiti i objektivne mjere poput zdravstvenog statusa ili visine mirovine, uz razmatranje mogućnosti korištenja reprezentativnijeg uzorka.
Keywords
kvaliteta života; mentalno zdravlje; starenje; umirovljenici
Hrčak ID:
306406
URI
Publication date:
1.7.2023.
Visits: 406 *