Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5673/sip.61.2.1

Kulturni centri i paradigme moderne kulturne politike u Hrvatskoj

Nikola Tomašegović orcid.org/0000-0003-3885-1591 ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest, Hrvatska
Kruno Kardov ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Hrvatska

Sažetak

U radu se analiziraju koncepcije kulturnih centara u okviru modernih paradigmi
kulturnih politika u Hrvatskoj u duljem razdoblju. Kako se pokazuje, raznolike svrhe i koncepti
kulturnih centara izražavali su s jedne strane konkretne kontekstualne okvire, a s druge
specifične ciljeve koje su formulirali različiti politički i društveni akteri. Kulturni centri nastaju
i kao prostori diseminacije kulturnih i političkih ideja i kao prostori proizvodnje, pa stoga
objedinjuju napetosti i kontradikcije koje su ugrađene u njihovu strukturnu poziciju između
kulturnih politika i proizvodnje kulture odozgo te kulturnog djelovanja i proizvodnje kulture
odozdo. U inicijalnom razdoblju formuliranja moderne (građanske) nacionalne politike i
kulture za vrijeme ilirskog pokreta kulturni centri imaju izraženu diseminacijsku ulogu, međutim
vrlo ograničena dosega. Od prijeloma 19. i 20. stoljeća do prvih godina nakon Drugog
svjetskog rata u fokus dolazi pitanje omasovljenja te se razvijaju ključni organizacijski modeli
kulturnih centara koji se temelje na ciljevima različitih političkih aktera, od kulturnih i građanskih
udruga preko masovnih pokreta do sve izraženije uloge države. Ovaj razvoj završava
podržavljenjem kulturne sfere i pretvaranjem kulturnih centara u sredstvo transmisije kulture
iz centra. Od 1960-ih s uvođenjem samoupravljanja uloga kulturnih centara redefinirana je u
skladu s idejama kulturne demokracije, no ta uloga, paradoksalno, nije zadržana i u kulturnim
politikama novog višestranačkog sustava. U tranzicijskom i posttranzicijskom razdoblju razvija
se dvotračni sustav kulturnih centara, s jedne strane javni kulturni centri svedeni na poziciju
prijenosa kulture i imitacije tradicionalnih kulturnih ustanova, a s druge strane društvenokulturni
centri koje osnivaju i kojima upravljaju organizacije civilnog društva u kulturi i koji
počivaju na idejama sudjelovanja, dijeljenja i priznanja različitosti.

Ključne riječi

kulturni centar; društveno-kulturni centar; dom kulture; Hrvatska; kulturna politika; demokratizacija kulture; kulturna demokracija

Hrčak ID:

308948

URI

https://hrcak.srce.hr/308948

Datum izdavanja:

18.10.2023.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 499 *