Skoči na glavni sadržaj

Izlaganje sa skupa

Intelektualni kapital kompanija – izazovi mjerenja, vrednovanja i izvještavanja

Marijan Milinović orcid id orcid.org/0000-0002-0494-8224 ; Sveučilište VERN, Zagreb, Republika Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 48 Kb

str. 291-294

preuzimanja: 57

citiraj


Sažetak

U uvjetima tzv. nove ekonomije (ekonomije znanja, društva znanja), umanjuje se uloga fizičkog (prirodni resursi i rad) i financijskog kapitala kao pokretača rasta kompanija i stvaranja vrijednosti za dioničare. Ključnim činiteljem opstanka, razvoja i prosperiteta kompanija drži se intelektualni kapital (nematerijalna imovina) koji predstavlja neopipljive resurse s potencijalom stvaranja vrijednosti. Intelektualni kapital kompanije najčešće se klasificira u tri skupine: ljudski, strukturni i relacijski kapital. Pojmom ljudski kapital obuhvaćeni su znanja, vještine, iskustva, stavovi i sklonosti zaposlenika. Strukturni kapital predstavlja kodificirana znanja koja posjeduje kompanija, poput organizacijskih rutina, procedura, sustava, baza podataka, intelektualnog vlasništva i sl. Relacijski kapital proizlazi iz odnosa s dionicima izvan kompanije, kao što su reputacija, zadovoljstvo i lojalnost kupaca, pregovaračka snaga kompanije i sl. Specifične ekonomske značajke intelektualnog kapitala su: nerivalitet (simultana upotreba), skalabilnost (opetovana upotreba), potencijal umrežavanja, otežana zaštita vlasništva, visoki stupanj rizika i otežana utrživost. Zbog specifičnih ekonomskih značajki i sadašnjeg stupnja razvoja računovodstvenih rješenja, većinu intelektualnog kapitala nije moguće obuhvatiti, priznavati, mjeriti i prezentirati u financijskim izvještajima. Prema postojećim računovodstvenim načelima i standardima, manji dio neopipljivih resursa, koje je moguće obuhvatiti računovodstvenim evidencijama, najčešće su predmetom neodgovarajućih računovodstvenih postupaka. Postojećim računovodstvenim standardima (nacionalnim i međunarodnim), postavljeni kriteriji priznavanja nematerijalne imovine: mogućnost identifikacije pojedinih oblika (izuzetak goodwill), dokazivost pritjecanja budućih ekonomskih koristi i mogućnost pouzdanog mjerenja troškova prepreka su računovodstvenog obuhvata većeg dijela intelektualnog kapitala. Za pojedine troškove (poput troškova istraživanja ili marketinga) koji s ekonomskog stanovišta predstavljaju ulaganja u buduće ekonomske koristi, restriktivna računovodstve za pravila onemogućuju njihovu kapitalizaciju (prikazivanje dijelom imovine u bilanci), već se u obračunskom razdoblju o kojem su nastali prikazuju rashodom. Takvi računovodstveni postupci nisu sukladni primjeni načela nastanka događaja (sučeljavanje prihoda s pripadajućim rashodima), što
rezultira s iskrivljenim vrijednostima bilance i računa dobiti i gubitka. Analitički prikaz vrsta troškova u financijskim izvještajima i pratećim bilješkama također nije prilagođen prikazu troškova poput istraživanja, promotivnih aktivnosti, razvoja ljudskih potencijala i sl., čime su korisnici financijskih izvještaja uskraćeni za informacije o troškovima ključnih resursa kompanija. Manjkavosti i nedovoljna prilagođenost računovodstvenog sustava obuhvatu i prezentiranju neopipljivih resursa mogu rezultirati umanjenjem relevantnosti financijskih informacija, suboptimalnom alokacijom kapitala, smanjenim ulaganjem u nematerijalnu imovinu, nepovoljnim utjecajem na tržišne vrijednosti kompanija i sl. Od početka 21. stoljeća pojavljuju se inicijative za poboljšavanje izvještavanja o intelektualnom kapitala. Inicijative su, u traženju rješenja za poboljšanje informacija o intelektualnom kapitala kompanija, usmjerene u tri pravca: radikalno preoblikovanje računovodstvenih načela i pravila, dopunsko objavljivanje kvantitativnih i kvalitativnih informacija, te izvješćivanje o intelektualnom kapitalu izvan računovodstvenog okvira. Cilj ovog izlaganja je ukazati na neodgovarajući računovodstveni tretman intelektualnog kapitala, istražiti moguće uzroke i posljedice prezentiranja nepotpunih i iskrivljenih informacija o utrošenim intelektualnim resursima, te prikazati moguće smjerove iznalaženja rješenja za poboljšanje izvještavanja o intelektualnom kapitalu kompanija.

Ključne riječi

intelektualni kapital; nematerijalna imovina; neopipljivi resursi; računovodstvo nematerijalne imovine; financijski izvještaji

Hrčak ID:

309564

URI

https://hrcak.srce.hr/309564

Datum izdavanja:

1.10.2023.

Posjeta: 129 *