Pregledni rad
https://doi.org/10.22586/ss.23.1.4
Županja u 18. stoljeću: od pustog sela do središta župe
Marija Lendarić
Sažetak
Završetkom Velikog bečkog rata (1683. – 1699.) i nakon što je granica Karlovačkim mirom (1699.) postavljena na Savu, otvorila se mogućnost ponovnog naseljavanja ratom opustjele Slavonije. Mnogi su se vraćali u svoja napuštena sela, a izbjeglice s prostora južno od Save tražile su svoje novo mjesto u opustjelim prostorima Slavonije. Ulogu u ovim migracijskim kretanjima imali su franjevci provincije Bosne Srebrene, ali i središnja vlast u Beču. Franjevci su nastojali spasiti svoje župljane iz krajeva pod osmanskom vlasti naseljavajući ih u svoje opustjele župe u sigurnijim prostorima Slavonije. Vlasti su pak nastojale naseliti opustjela sela kako bi na taj način Slavonija ponovno postala gospodarski i vojno korisna. Tako je Županja na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dijelila sudbinu mnogih slavonskih sela. Pusta Županja već je deset godina nakon sklapanja Karlovačkog mira ponovno bila naseljena i uklopljena u župu Bošnjaci, pod dušobrižništvom franjevaca. Promjenama u crkvenoj vlasti, i posredovanjem svjetovnih vlasti, Županja je sredinom 18. stoljeća postala maticom župe, što je ostalo nepromijenjeno do kraja stoljeća.
Ključne riječi
18. stoljeće; Županja; filijala; župa; kanonske vizitacije
Hrčak ID:
311054
URI
Datum izdavanja:
15.12.2023.
Posjeta: 253 *