Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/doi: https://doi.org/10.26362/20240104

Od Jene do Berlina: kontekst i uzroci Fichteove filozofske transformacije

Matthew Nini orcid id orcid.org/0009-0005-5197-4707 ; Albert-Ludwigs-Universität Freiburg, Philosophisches Seminar


Puni tekst: hrvatski pdf 174 Kb

verzije

str. 65-90

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Fichte je napustio profesuru u Jeni 1799. godine i preselio u Berlin, gdje će njegova glavna filozofska teorija – “nauk o znanosti” (Wissenschaftslehre) – doživjeti radikalnu transformaciju. Odlazak iz Jene u Berlin odgovara “prijelazu” (Übergang) iz Fichteova ranijeg u kasnije razdoblje, što je glavni pomak u njegovu filozofskom razvoju. U ovom radu istražuju se čimbenici koji pridonose tom prijelazu u njihovu povijesnom kontekstu. Riječ je o trima događajima koji su imali velik utjecaj na evoluciju Fichteova razmišljanja: (1) prijepor oko ateizma iz 1799. koji je doveo do napuštanja profesure u Jeni; (2) spor s Jacobijem koji je nastao zbog navedenoga prijepora, a kulminirao u Fichteovu djelu Određenje čovjeka (Die Bestimmung des Menschen, 1800) i (3) filozofska rasprava sa Schellingom između 1800. i 1802, koju su pratile duboke promjene u misli obojice filozofa. Fichteov odgovor na taj trostruki napad na nauk o znanosti bio je povratak na ono što bi se moglo nazvati temeljnim uvidom djela, a to je “djelotvorna radnja (Tathandlung), pretvarajući taj uvid u ideju “postanka” (Genesis). Ta transformacija, koja ostaje vjerna temeljnim uvidima nauka o znanosti, dovršena je 1804. i označava kraj tranzicije u berlinsko razdoblje.

Ključne riječi

Fichte, Jacobi, nauk o znanosti (Wissenschaftslehre), njemački idealizam, prijepor oko ateizma, Schelling

Hrčak ID:

317606

URI

https://hrcak.srce.hr/317606

Datum izdavanja:

4.6.2024.

Posjeta: 0 *