Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.24141/1/10/1/3

Istraživanje profesionalnih namjera i adaptabilnosti učenika zdravstvenih škola

Zlatka Kozjak Mikić orcid id orcid.org/0000-0001-6187-6960 ; Zdravstveno učilište, Medvedgradska 55, Zagreb *

* Dopisni autor.


Puni tekst: hrvatski pdf 247 Kb

str. 29-39

preuzimanja: 110

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 247 Kb

str. 29-39

preuzimanja: 79

citiraj


Sažetak

Cilj je rada ispitati profesionalne namjere i različite aspekte profesionalne adaptabilnosti učenika zdravstvenih škola. Sudjelovalo je 350 učenika, a primijenjene su hrvatske verzije skala CAAS i IPIP-20 te upitnik sastavljen za potrebe ovog istraživanja. Podaci su analizirani t-testovima, analizom varijance i regresijskom analizom. Učenici čija je profesionalna namjera nastaviti školovanje na fakultetima srodnim njihovu srednjoškolskom zanimanju imaju višu profesionalnu adaptabilnost (t(324) = 3,88; p < 0,000), zadovoljniji su svojim srednjoškolskim zanimanjem (t(324) = 7,22; p < 0,000) i lakše im je donijeti odluku o profesionalnoj budućnosti (t(324) = 5,55; p < 0,000) te postižu viši rezultat na osobini savjesnost (t(324) = 3,62; p < 0,000) u odnosu na učenike drugačijih profesionalnih namjera. Učenici koji nakon srednje škole odmah namjeravaju izaći na tržište rada imaju višu savjesnost od skupine učenika koji namjeravaju nastaviti školovanje izvan zdravstvenog područja (F(2/173) = 5,18; p < 0,000) i višu kontrolu nad svojim svoj karijernim putem u odnosu na skupinu učenika koji su još neodlučni (F(2/173) = 3,66; p < 0,005). U odnosu na te obje skupine, viša im je i emocionalna stabilnost (F(2/173) = 5,72; p < 0,000), zadovoljniji su odabranim srednjoškolskim zanimanjem (F(2/173) = 40,04; p < 0,000) i lakšim percipiraju donošenje odluke o profesionalnoj budućnosti (F(2/173) = 45,02; p < 0,000). 39 % varijance kriterijske varijable profesionalna adaptabilnost (R2 = 0,39; F (7/342) = 32,07; p < 0,000) može se objasniti prediktorima: osobine ličnosti, zadovoljstvo odabranim srednjoškolskim zanimanjem i percepcija zahtjevnosti donošenja odluke o profesionalnoj budućnosti. Značajan samostalni doprinos imaju prediktori savjesnost, intelekt, zadovoljstvo odabranim srednjoškolskim zanimanjem i percepcija zahtjevnosti donošenja odluke o profesionalnoj budućnosti, a najveći ima savjesnost. Rezultati dopunjuju dosadašnje spoznaje o profesionalnoj adaptabilnosti učenika adolescentne dobi u specifičnom kontekstu zdravstvenih zanimanja.

Ključne riječi

profesionalne namjere, profesionalna adaptabilnost, učenici zdravstvenih škola

Hrčak ID:

318236

URI

https://hrcak.srce.hr/318236

Datum izdavanja:

21.6.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 487 *