Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.38003/zrffs.17.9

Retrodigitalizacija i interpretacija gramatika tiskanih do sredine 19. stoljeća

Diana Stolac ; Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet


Puni tekst: hrvatski pdf 221 Kb

str. 179-190

preuzimanja: 0

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 221 Kb

str. 179-190

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Povijest europskih jezika bilježi stoljeća objavljivanja gramatika koje opisuju strukture jezika tražeći najbolji model takva opisa. U radu se govori o dvjema strategijama opisa koje nalazimo u prvih gramatičara. Prva je pokušaj opisa jezične strukture prema već uspostavljenom modelu opisa latinskoga jezika kao jezika europskoga obrazovanja. Druga je strategija usporedba s drugim europskim jezicima.
Obje su te strategije potvrđene u hrvatskim gramatikama do sredine 19. stoljeća. Korpus za ovo istraživanje čini osam gramatika tiskanih između 1604. i 1812. godine autora B. Kašića, L. Šitovića, A. Della Belle, M. A. Relkovića, I. Szentmártonya, J. Voltića, F. M. Appendinija i Š. Starčevića. Pokazuje se da obje strategije imaju i pozitivne i negativne efekte na svaku od gramatičkih kategorija koje se opisuju. Analizirane su one temeljne gramatičke kategorije za koje možemo utvrditi da nisu odgovarajuće opisane. U analiziranim gramatikama posebno se izdvaja broj padeža, s naglaskom na odnosnima genitiv – ablativ, dativ – lokativ, potom se komentira uporabljeno nazivlje. Tek će Starčevićeva kao prva gramatika koja opisuje ustrojstvo hrvatskoga jezika bez usporedbe s drugim europskim jezicima (njemačkim, talijanskim…) ponuditi gramatički opis s manje balasta uzrokovanoga gramatičkom strukturom drugoga jezika.
Da bi se mogle analizirati ostale gramatičke kategorije, odnosno cjelovita gramatička struktura, nužno je omogućiti dostupnost povijesnih gramatika.
Predstavlja se projekt retrodigitalizacije gramatika. Retrodigitalizacija hrvatskih gramatika podrazumijeva prebacivanje teksta s tiskanoga medija u računalno čitljiv i pretraživ tekst. Omogućava se uvid u sustav svakoga gramatičara, ali i lakše uspoređivanje njihovih opisa. Tako zamišljen i proveden projekt nudi model za slična buduća istraživanja ne samo hrvatske nego i europske filologije.

Ključne riječi

digitizacija; gramatika; hrvatski jezik; povijest jezika; 19. stoljeće

Hrčak ID:

324153

URI

https://hrcak.srce.hr/324153

Datum izdavanja:

18.12.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *