Stručni rad
https://doi.org/10.69589/hsv.39.2.7
Akcesorni mišići gležnja i stopala
Hrvoje Klobučar
; Akromion, Specijalna bolnica za ortopediju
Dražen Lovrić
; Akromion, Specijalna bolnica za ortopediju
Dora Klobučar
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Borna Strahonja
; Akromion, Specijalna bolnica za ortopediju
Dalibor Franćeski
; Akromion, Specijalna bolnica za ortopediju
Denis Tršek
; Akromion, Specijalna bolnica za ortopediju
Sažetak
Akcesorni mišići pronalaze se slučajno kod 1%–36% ljudi. Najčešće su asimptomatski, iako mogu stvarati tegobe poput bolova, odebljanja oko gležnja ili kliničke slike tarzalnog tunela. Dijagnoza se postavlja na temelju slikovnog prikaza magnetskom rezonancijom. Varijabilni mišić je peroneus tertius (PT) koji se javlja u do 90% ljudi i nalazi se u anterolateralnom kompartmentu potkoljenice i gležnja i rijetko stvara tegobe. Peroneus quartus (PQ) je najčešći akcesorni mišić gležnja. Nalazi se posterolateralno i najčešće stvara simptome kod različitih sportskih ozljeda gležnja (uganuća, kontuzije). Zbog svoje lokalizacije često je povezan i s rupturama peronealnih tetiva. Tendinopatije nakon ozljeda stopala može uzrokovati i akcesorni peroneus digiti quinti (PDQ) koji se nalazi u anterolateralnom odjeljku i završava na bazi pete metatarzalne kosti ili na petom prstu. Ovaj mišić nalazimo u oko 18% ljudi. Najčešći akcesorni mišić medijalne strane gležnja je fleksor digitorum akcesorius longus (FDAL) koji se javlja u 5%–14% ljudi. On često daje kliničku sliku sindroma tarzalnog tunela ili tendinopatije fleksor halucis longusa. Akcesorni soleus (SA) možemo naći kod 6% ljudi i često se kod sportaša javlja kao bolno odebljanje iza gležnja kojem je uzrok ishemija voluminoznog mišića u naporu. Opisane su i kliničke slike tarzalnog tunela uzrokovanog akcesornim soleusom kojeg uzrokuju i nešto rjeđe pojavni peroneokalkaneus internus (PCI) ili tibiokalkaneus internus (TCI). Liječenje simptoma koje uzrokuju akcesorni mišići najčešće je operacijsko – uklanjanjem mišića koji svojom aktivnošću stvara pritisak na okolne neuralne ili vaskularne strukture ili izaziva bol radi ishemije kod napora. Očekivani oporavak nakon ovakvih zahvata je potpun i sportaši se mogu vratiti sportskoj aktivnosti nakon 4 tjedna po operaciji.
Ključne riječi
Hrčak ID:
326494
URI
Datum izdavanja:
29.12.2024.
Posjeta: 0 *