Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31724/rihjj.50.2.4
Kratkoročno i dugoročno pamćenje u frazeologiji ili kakvo pamćenje ima zlatna ribica?
Željka Fink
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
U radu se analiziraju hrvatski antonimni glagolski frazemi sa zoonimima zlatna ribica i slon te izvedenicom slonovski, u čijem se značenju odražava kratkoročno i dugoročno pamćenje. Kratkoročno pamćenje pretpostavlja zadržavanje informacija nekoliko sekundi ili minuta, dok se u dugoročnom pamćenju informacije pohranjuju dulje vrijeme ili cijeli život. Frazemi sa sastavnicom zlatna ribica imaju opće značenje ‘brzo zaboravljati informacije koje čujemo ili pročitamo’: imati pamćenje kao zlatna ribica, pamtiti kao zlatna ribica. Za razliku od toga, značenje onih sa sastavnicama slon i slonovski temelje se na definiciji dugoročnoga pamćenja, tj. govore o sposobnosti pojedinca da pohranjuje i ne zaboravlja informacije, ali taj se oblik pamćenja povezuje i sa zlopamćenjem: imati pamćenje kao slon, pamtiti kao slon, imati slonovsko pamćenje, imati pamćenje slona. Pokazuje se veza između navedenih zoonima i semantičkoga aspekta frazema, navode se njihovi primjeri upotrebe iz kojih je vidljivo u kakvom se kontekstu rabe. Daju se i zoonimski ekvivalenti frazema na drugim jezicima.
Ključne riječi
kratkoročno pamćenje; dugoročno pamćenje; frazemi; hrvatski jezik; sastavnice zlatna ribica, slon, slonovski; frazemski ekvivalenti na drugim jezicima
Hrčak ID:
329189
URI
Datum izdavanja:
31.12.2024.
Posjeta: 0 *