Professional paper
UTJECAJ PANDEMIJE KORONAVIRUSA U HRVATSKOJ NA KONTINUITET SKRBI ZA PACIJENTE OBOLJELE OD ŠEĆERNE BOLESTI U ORDINACIJAMA OBITELJSKE MEDICINE
IVA PETRIČUŠIĆ
; Family medicine practice Luca Petričušić, MD, Ivankovo, Croatia
*
LJILJANA ĆENAN
; Specialist family medicine practice Ljiljana Ćenan, MD, spec. family medicine, Ivankovo, Croatia
IVA ZABORSKI
; Vojnić Health Center, Vojnić, Croatia
JELENA RAKIĆ MATIĆ
; Zagreb West Health Center, Zagreb, Croatia
INES BALINT
; Specialist family medicine practice Ines Balint, MD, spec. family medicine, Zagreb, Croatia
ANA ĆENAN
; Student of the Faculty of Medicine, University of Zagreb
* Corresponding author.
Abstract
Uvod: Za vrijeme pandemije koronavirusne infekcije (eng. coronavirus disease 2019, COVID-19), koja je trajala od ožujka 2020.
do svibnja 2023. godine, javnozdravstvene mjere zaštite i ponavljajuće zabrane kretanja, kao i ograničeno korištenje zdravstvene
zaštite, tzv. lockdown (od engl. zatvaranje), uvelike su utjecale na aktivno otkrivanje bolesti, kao i rutinsko praćenje kroničnih
bolesnika sa šećernom bolesti.
Metode: Provedeno je retrospektivno multicentrično populacijsko istraživanje u 110 ordinacija obiteljske medicine u Republici
Hrvatskoj pri čemu se pratilo razdoblje od 2018. do 2021. godine kako bi se prikazao posredan utjecaj pandemije COVID-19 na
kontinuiranost skrbi i kontrolu šećerne bolesti na primarnoj razini zdravstvene zaštite.
Rezultati: Dobiveni rezultati u razdoblju lockdowna pokazuju zamjetan pad u broju novootkrivenih bolesnika sa šećernom bolesti
(2072 bolesnika 2019. te 1880 bolesnika 2020. godine), smanjeno propisivanje uputnica za laboratorije primarne zdravstvene
zaštite (pad od 7,95 % u 2020. u odnosu na 2019.) te smanjen broj pregleda bolesnika u ordinacijama obiteljskog liječnika.
Istovremeno, može se uočiti trend smanjenja vrijednosti hemoglobina A1c (HbA1c) u promatranim ordinacijama, veći udio telemedicinskih konzultacija, veći broj propisanih A5 uputnica dijabetologu (od svega 11 u 2019. do 208 A5 uputnica u 2021. godini) te veći udio bolesnika sa šećernom bolesti s HbA1c manjim od 7 %.
Zaključak: S pojavom pandemije COVID-19 skrb za oboljele od šećerne bolesti bila je prema promatranim pokazateljima manje
učestala i s većim udjelom telemedicinskih konzultacija sa strane obiteljskih liječnika. Proglašavanjem kraja pandemije, preventivni
prigodni i ciljani probiri trebaju ponovo dobiti na važnosti te je za očekivati da će se trend porasta broja oboljelih od šećerne bolesti, kao i intenzivnije praćenje i liječenje već oboljelih, uz povećanje broja konzultacija s bolničkim specijalistima, nastaviti
tijekom niza godina.
Keywords
šećerna bolest; pandemija; koronavirus; obiteljska medicina; skrb
Hrčak ID:
331221
URI
Publication date:
16.5.2025.
Visits: 339 *