Obnova židovske naravi evanđelja: Poruka za kršćane
David H. Stern
Zagreb: Biblijski institut, 2025., str. 139
Dr. David H. Stern (31. listopada 1935., Los Angeles - 8. listopada 2022. Jeruzalem) cijenjeni je znanstvenik i pionir mesijanskoga židovskog pokreta. Rođen je u Los Angelesu 1935. godine. Stekao je doktorat znanosti ekonomije na Sveučilištu Princeton, bio je profesor na UCLA. Godine 1972. povjerovao je u Mesiju, u Isusa Krista, a nakon toga stekao je diplomu magistra bogoslovije na Fuller Theological Seminary, diplomirao je na Sveučilištu Judaism te je bio aktivan u mesijanskom židovskom pokretu. Godine 1979. obitelj Stern učinila je aliju (imigrirala u Izrael) te sada žive u Jeruzalemu. Dr. Stern autor je knjige Messianic Jewish Manifesto koja se sada zove Messianic Judaism: A Modern Movement with an Ancient Past. Dr. Stern iza sebe ostavlja suprugu Marthu, sina Daniela i kćer Miriam te njezina supruga Avija i devetero unučadi.
Zašto knjiga Obnova židovske naravi evanđelja? Što je to potrebno obnoviti? Kome je knjiga namijenjena? Dr. Stern u ovoj knjizi poziva kršćane da se vrate židovskim korijenima evanđelja kao ključni korak prema evangelizaciji Židova i ispunjavanju velikog posla Isusa Krista. Obnova židovske naravi evanđelja podrazumijeva ispunjavanje poruke evanđelja sadržajem koji ima u sebi, s jedne strane, sadržaj evanđelja sa židovskim narodom te, s druge strane, govor o međusobnom odnosu židovskog naroda i Crkve, ističe dr. Stern. Prema njegovim riječima, kada Crkva naviješta evanđelje kojemu nije obnovljena njegova židovska narav, u najboljem slučaju ne uspijeva navijestiti „sav naum Božji“ (Dj 20,27). U najgorem slučaju, možda prenosi ono što je Šaul (Pavao) nazvao „drugo evanđelje“ (Gal 1,6-9). Zbog toga pogrešnog propovijedanja ne pate samo Židovi već i pogani.
Knjiga je koncipirana u četiri poglavlja. Prvo poglavlje „Kontekstualizacija nasuprot obnove“ raspravlja o misiološkoj potrebi za kontekstualizacijom evanđelja u različitim kulturama ne zanemarujući židovski narod. Dr. Stern nastoji ukazati kako kroz primjer Šaula (Pavla) nisu svi razumjeli načelo transkulturalne evangelizacije jer se često evanđelje miješalo s kulturom te se okretanje od grijeha prema Bogu najčešće povezivalo s napuštanjem vlastite kulture i udaljavanjem od nje.
Drugo poglavlje „Obnova židovske naravi evanđelja“ teološka je analiza promjena koje će se dogoditi kada crkva vrati evanđelje svojim židovskim korijenima. U ovom dijelu knjige dr. Stern posebno ističe kako židovski narod mora shvatiti da će se ciljevi židovskog nastojanja ostvariti kada židovski narod spozna i povjeruje u Ješuu, židovskog Mesiju, dok Crkva mora shvatiti da će njeni ciljevi biti ostvareni samo kada svaki oblik antisemitizma nestane te kada prepozna blisku povezanost i jedinstvo sa židovskim narodom.
Treće poglavlje „Pretpostavke za obnavljanje židovske naravi evanđelja“ predstavlja apologetsku raspravu o potrebi davanja prioriteta obnovi židovstva evanđelja te dr. Stern ističe kako kršćanstvo, bez obzira što su neki oblici kršćanstva nežidovski, ima svoje korijene u judaizmu i židovskom narodu. Autor posebno naglašava kako je antisemitizam nespojiv s biblijskom vjerom te smatra kako je primjereno da kršćani poganske pozadine i mesijanski Židovi preuzmu odgovornost u vezi s tim, kao i priznanje krivnje Crkve prema Židovima bez obzira na njihovu reakciju.
Četvrto poglavlje „Blagoslovi“ opisuje blagoslove koji slijede nakon obnove židovske naravi evanđelja te posebno ističe kako će Crkva, a kako Židovski narod biti blagoslovljen. Što se tiče Crkve, ona treba pokazivati Božje milosrđe prema židovskom narodu, a to je jedino što će otopiti srca i učiniti da nespašeni Židovi postanu ljubomorni na kršćane, naglašava dr. Stern.
Na kraju knjige autor donosi dodatak „Najveći izazov Crkve – više od samo ‘voljeti’ Židove“, gdje dr. Stern ističe kako kršćani trebaju iznova definirati tko su oni u odnosu na židovski narod te zatim djelovati u skladu s time da bi zajedno s obnovljenim žarom predanja donijeli evanđelje židovskom narodu, Rječnik hebrejskih riječi i imena, Popis biblijskih citata i druge klasične literature te Opće kazalo.
U knjizi autor, dr. Stern, iskazuje uvjerenje kako će Izrael biti spašen zahvaljujući zajedničkim naporima mesijanskih Židova i Crkve da poprave svijet. Zato dr. Stern naglašava kako će obnova židovske naravi evanđelja imati za posljedicu da će i Crkva i židovski narod biti blagoslovljeni. S jedne strane, Crkva će biti blagoslovljena tako što će svaki njezin blagoslov, bilo duhovni ili materijalni za židovski narod zauzvrat donijeti blagoslov Crkvi, dok će s druge strane, i židovski narod biti blagoslovljen time što će moći ostvariti svoj cilj da bude svjetlo narodima kao što će primiti i izbavljenje koje dugo iščekuje. Taj blagoslov će doći preko kršćana kada učine Židove ljubomornima, kao što je zapisano u Poslanici Rimljanima 10,19: „Nego velim: Zar nije razumio Izrael? Prvi Mojsije govori: ‘Ja ću izazvati vaš ljubomor proti narodu, koji nije narod, nerazumnim narodom razdražit ću vas.’“
Knjiga dr. Sterna predstavlja izazov konvencionalnim kršćanskim idejama, kao i razmišljanje o zanemarenim pitanjima kao što su: važnost obnove istine ako Crkva želi ispuniti svoje poslanje pa i u odnosu na evangeliziranje Židova, kao i odmak Crkve od antisemitizma, prihvaćanje činjenice kako su u Kristu nežidovski kršćani uključeni u nacionalni život Izraela te kako nema razlike u njihovoj pripadnosti tijelu Mesije. Dr. Stern ističe kako Crkva ne može ispravno ispuniti Veliko poslanje ako nije spremna provesti potpunu obnovu i povratak židovskoj naravi evanđelja. Kao što autor navodi, ne radi se tu o promicanju judaizma, već o iskazivanju Božjeg milosrđa prema židovskom narodu, kao što je zapisano u Poslanici Rimljanima 11,30-32: „Jer kao što ste vi nekada bili neposlušni Bogu, ali ste sada zbog Izraelove neposlušnosti primili milosrđe; tako su i oni sada neposlušni, kako bi time što im iskazujete ono isto milosrđe koje je Bog iskazao vama, i oni sada mogli primiti Božje milosrđe. Jer Bog je sve ljude zatvorio u neposlušnost, da bi svima iskazao milosrđe.“
Robert Bogešić