Pregledni rad

https://doi.org/10.57140/mj.55.2.6

Epidemiološki pokazatelji mentalnoga zdravlja u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji tijekom pandemije COVID-19

Daniela Franulić ; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Služba za školsku i adolescentnu medicinu, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Zagreb
Nina Rančić ; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Split
Marija Posavec ; Služba za školsku i adolescentnu medicinu, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Zagreb
Zorana Kušević ; Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Klinika za dječju i adolescentnu psihijatriju, Klinički bolnički centar Zagreb

Sažetak

Razdoblje pandemije COVID-19 imalo je duboki i široki utjecaj na djecu i adolescente te se posebno
odrazilo na njihovo mentalno zdravlje. Cilj ovoga preglednog rada bio je prikazati epidemiološke podatke
o prevalenciji i incidenciji najčešćih mentalnih poremećaja u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji tijekom
pandemije COVID-19. Pretražene su baze podataka PubMed, Google Scholar, APA PsycInfo i
SpringerLink, a koristili smo i podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Uključena su 23 izvora.
Prevalencije depresije i anksioznosti kretale su se od 11–27% i 18,3–49,5%, posttraumatskog stresnog
poremećaja od 15,5–60,3%, a psihosomatskih smetnji od 30,5–48,7%. Opservirana incidencija anoreksije
nervoze ili atipične anoreksije nervoze bila je 40,6, dok je prevalencija bulimije nervoze bila 0,07%.
Prevalencija poremećaja ponašanja u ovom radu iznosi 21,72% i 29,70%, a poremećaja pažnje s
hiperaktivnošću 14,10% i 10,5%. Opservirana je prevalencija samoozljeđivanja u Hrvatskoj od 29,1%, dok
je incidencija u drugoj europskoj državi bila za 38,4% veća od očekivane. Opserviran je porast incidencije
suicidalnih ideja i pokušaja suicida na europskoj razini. Incidencija pokušaja suicida bila je 38,4 i 40,5. U
Hrvatskoj je opservirana prevalencija suicidalnih ideja u rasponu od 30,6–38%, pokušaja suicida od 6,5%
i 15,6%, a stopa izvršenih suicida je bila 7,4/100 000. Prikazana je prevalencija ovisnosti o videoigrama
koja se kreće od 2,3–29,4%, dok se prevalencija upotrebe sredstava ovisnosti smanjila u odnosu na
pretpandemijsko vrijeme. Ovaj rad prikazuje porast epidemioloških pokazatelja vezanih uz mentalno
zdravlje djece i adolescenata tijekom COVID-19 pandemije, što ukazuje na potrebu za daljnjim
istraživanjima i jačanjem javnozdravstvenih strategija u cilju pravovremenih intervencija u području
mentalnoga zdravlja ove populacije.

Ključne riječi

epidemiologija; dječja i adolescentna psihijatrija; COVID-19; mentalno zdravlje

Hrčak ID:

332554

URI

https://hrcak.srce.hr/332554

Datum izdavanja:

20.6.2025.

Posjeta: 1.181 *