Poljoprivreda, Vol. 31 No. 1, 2025.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.18047/poljo.31.1.3
Utjecaj inokulacije mikorize na dozrijevanje grožđa i aromatski profil mošta kultivara Graševine (Vitis vinifera L.)
Brankica Svitlica
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Marko Karoglan
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb
Ana-Marija Jagatić Korenika
; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb
Jasenka Ćosić
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Anita Pichler
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Franje Kuhača 31, 31000 Osijek
Ivana Ivić
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Franje Kuhača 31, 31000 Osijek
Josip Mesić
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek, Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi, Vukovarska 17, Požega, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja utjecaja inokulacije živoga mikoriznog micelija na dozrijevanje grožđa i koncentraciju aromatskih spojeva mošta sorte graševina u vinogorju Kutjevo. Graševina je cijepljena na loznu podlogu Vitis berlandieri x Vitis riparia SO4. Rez je bio mješovit, s jednim reznikom i jednim lucnjem, a opterećenje trsa iznosilo je oko deset pupova. U neposredno područje korijena inokulirano je 20 ml mikorizne suspenzije s oko dvije tisuće propagacijskih jedinica živoga mikoriznog micelija. Različiti klimatski čimbenici tijekom vegetacije utjecali su na dinamiku dozrijevanja i termin berbe. Prvu godinu istraživanja karakterizirali su izrazito kišni uvjeti s prekomjernim oborinama. Tijekom druge godine istraživanja prosječna temperatura zraka u vrijeme dozrijevanja grožđa bila je veća za oko 3 °C u odnosu na prvu godinu, a prosječna količina oborina bila je u optimalnome rasponu. Pokus je proveden u dvama tretmanima s četiri ponavljanja prema shemi slučajnoga bločnog rasporeda. Nije utvrđena statistički opravdana razlika u dinamici dozrijevanja grožđa kao ni u prirodi, ali je u 2015. godini tretman s mikorizom imao veću prosječnu masu grozda. U moštu grožđa ubranoga tijekom berbe 2014. godine mikoriza je utjecala na veću koncentraciju 1-heksanola, a u 2015. na manju koncentraciju nerola.
Ključne riječi
mikoriza; Vitis vinifera L.; aromatski sastav mošta; dozrijevanje grožđa
Hrčak ID:
333120
URI
Datum izdavanja:
23.6.2025.
Posjeta: 353 *