Arti musices, Vol. 56 No. 1, 2025.
Original scientific paper
https://doi.org/10.21857/yk3jwh7no9
Hrvatska davorija Nek se hrusti šaka mala u češkoj glazbenoj kulturi
Viktor Velek
orcid.org/0000-0002-8045-6715
; Faculty of Fine Arts and Music University of Ostrava, Moravská Ostrava A Přívoz, Czech Republic
Abstract
U ovom se radu istražuje recepcija hrvatske davorije Nek se hrusti šaka mala u češkoj glazbenoj kulturi. Brojni primjeri potvrđuju da je navedena davorija bila prisutna u toj sredini i prije 1848, no osobito tijekom te revolucionarne godine. Sljedećih godina njezina se melodija često prenamjenjivala za nove tekstove. Sadržaj pjesme nije bio široko prihvaćen u češkoj sredini jer su mnogi slični tekstovi već bili prisutni u drugim češkim pjesmama. Hrvatska davorija utjecala je, dakle, primarno svojom melodijom, pod koju su se često podmetali novi tekstovi (kontrafaktura). Novi stihovi kretali su se od radikalno revolucionarnih ili nacionalističkih tema do slavljenja prirode, veličanja povijesnih postignuća i, povremeno, duhovne tematike. Nakon 1848. godine u češkoj sredini javlja se nekoliko glazbenih obrada davorije, što odražava uobičajenu praksu obrade slavenskih pjesama.
Članak započinje recepcijom davorije u češkom glazbenom životu, nakon čega slijedi podjela na njezinu povijest prije i nakon 1848. Uz pregled kontrafakturnih postupaka i glazbenih obrada davorije u radu se analiziraju mogući putovi njezine migracije. Čini se da je davorija Nek se hrusti svoje prve interpretatore pronašla među studentima i Slavenima koji su živjeli u Beču, kao i Slovacima u Hrvatskoj koji su održavali veze sa svojom domovinom.
Članak nudi i retrospektivu prethodnih istraživanja. Ističu se uglazbljenja dvaju čeških tekstova: stihove pjesme Píseň svobody [Pjesma o slobodi] Josefa Jiříja Kolára, koji su se pjevali na melodiju hrvatske davorije, 1848. nanovo je uglazbio Bedřich Smetana, utemeljitelj češke nacionalne glazbe. No, Smetanina je skladba otkrivena tek nakon njegove smrti, što zanimanje za melodiju hrvatske popijevke stavlja u drugi plan. Hrvatska melodija za Kolárov tekst predviđena je u pjesmarici Zpěvník slovanský [Slavenska pjesmarica], objavljenoj u Beču 1848. U Moravskoj se jedna verzija hrvatske popijevke dugo pripisivala skladatelju Pavlu Křížkovskom, koji je odigrao značajnu ulogu u rodoljubnoj zborskoj glazbi u Moravskoj, slično Smetaninu utjecaju u Češkoj. Ova verzija bila je obrada za muški zbor na tekst Anselma Rambouseka koji počinje s »Aj, vy bratří, aj jonáci« [Hej, braćo, hej, junaci]. Rad se nadovezuje na istraživanja koja su 50-ih godina 20. stoljeća proveli češki muzikolozi Jan Racek, Vratislav Vycpálek, Josef Plavec, a kasnije i Vladimír Gregor. Iako mnogi od njihovih zaključaka ostaju valjani, ova studija ih dopunjuje i dorađuje, odnosno ažurira. Članak je komplementaran s promišljanjem recepcije davorije Nek se hrusti šaka mala u slovačkoj kulturi (koja je u planu za objavu u idućem svesku časopisa Arti musices).
Keywords
1848; revolucija; Nek se hrusti šaka mala; narodni preporod; nacionalizam; češka glazba; hrvatska glazba
Hrčak ID:
334237
URI
Publication date:
30.7.2025.
Visits: 386 *