Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15644/asc59/3/4
Presječno istraživanje roditeljskog znanja, praksi i čimbenika kojima se predviđaju oralno-zdravstveno ponašanje i strah djece u Zagrebu, Hrvatska
Sanja Kolarić
; Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za stomatologiju, Klinički zavod za dječju i preventivnu stomatologiju, Zagreb, Hrvatska
Sanja Vučković Hrkač
; Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za stomatologiju, Klinički zavod za ortodonciju, Zagreb, Hrvatska; Sveučilište u Zagrebu Stomatološki fakultet, Zavod za ortodonciju, Zagreb, Hrvatska
Luka Šimunović
orcid.org/0000-0003-2848-6041
; Sveučilište u Zagrebu Stomatološki fakultet, Zavod za ortodonciju, Zagreb, Hrvatska
Dubravka Negovetić Vranić
; Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za stomatologiju, Klinički zavod za dječju i preventivnu stomatologiju, Zagreb, Hrvatska;
Željko Verzak
; Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za stomatologiju, Klinički zavod za dječju i preventivnu stomatologiju, Zagreb, Hrvatska;
Marjeta Majer
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnoga zdravlja Andrija Štampar, Katedra za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti roditeljsko znanje, ponašanje i sociodemografske prediktore koji utječu na oralno-zdravstvene navike djece, obrasce posjeta stomatologu te dentalni strah djece u Hrvatskoj. Materijali i metode: Provedeno je presječno istraživanje koje je obuhvatilo 100 roditelja djece u dobi od 0 do 7 godina u Zavodu za dječju i preventivnu stomatologiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Validiranim strukturiranim upitnikom procjenjivalo se roditeljsko znanje te prehrambene navike, učestalost pranja zuba, uporaba fluorida, razlozi i učestalost posjeta stomatologu te dentalni strah kod djece. Statističke analize uključivale su hi-kvadrat test, analizu ANOVA, Spearmanove korelacije i logističku regresiju kako bi se identificirali prediktori nedostatne oralne higijene, neredovitih posjeta stomatologu i dentalnoga straha. Rezultati: Samo 68 % djece pralo je zube dva puta na dan, 66 % konzumiralo je slastice svakodnevno, a 33,3 % svakodnevno je pilo zaslađene napitke. Logistička regresija pokazala je da je pranje zuba jedanput na dan ili rjeđe (klasificirano kao nedostatno pranje) značajno predviđeno / uglavnom određeno svakodnevnom konzumacijom grickalica (OR = 2,91; p = 0,025) i niskom razinom roditeljskog znanja o oralnom zdravlju (OR = 2,58; p = 0,043). Neredoviti posjeti stomatologu bili su vjerojatniji kod djece s anamnezom dentalne boli (OR = 3,42; p = 0,019). Dentalni strah kod djece (41,4 %) bio je predviđen prethodnom traumom/na temelju ranijih tretmana (OR = 26,4; p = 0,001), čestim kontrolnim pregledima/čestih kontrolnih pregleda (OR = 27,4; p = 0,009) i razinom roditeljskog obrazovanja (OR = 10,0; p = 0,049), a poznavanje postupaka zbrinjavanja traume imalo je zaštitni učinak (OR = 0,067; p = 0,002). Uporaba paste za zube s fluoridom bila je pozitivno povezana s redovitim posjetima stomatologu. Zaključak: Oralno-zdravstvene navike i dentalni strah djece značajno su pod utjecajem roditeljskog znanja, obrazovanja, prehrambenih navika i iskustava s traumom. Edukativne intervencije
usmjerene na skrbnike, posebno o postupanju u slučaju dentalne traume i održavanju oralne higijene, opravdane su radi poboljšanja oralnog zdravlja djece.
Ključne riječi
oralno zdravlje; oralna higijena; dijete; odnosi roditelj-dijete; zdravstvene spoznaje stavovi i praksa; roditelji; dječja stomatologija; zubni karijes; dentalna anksioznost; roditeljsko znanje
Hrčak ID:
335364
URI
Datum izdavanja:
15.9.2025.
Posjeta: 276 *